Ulagači pozdravili rezultate izbora u Grčkoj, ali ih zabrinula druga zemlja Skok prinosa španjolskih obveznica uništio optimizam
Ali se poslije taj rast istopio na 0,23%
NNe mogu si priuštiti
Ulagači su na desetogodišnje španjolske obveznice tražili prinos od 7,13 posto, što je rekord eurozone
akon što su izbori u Grčkoj pokazali da ta država izborom Nove demokracije neće povući radikalne poteze prema eurozoni, investitori su u ponedjeljak ujutro s olakšanjem dočekali otvaranje europskih tržišta kapitala.
Optimizam se pronio diljem Europe, no bio je kratka vijeka. Zabrinutost investitora zbog Španjolske srušila je sav optimizam. Naime, prinosi na španjolske obveznice skočili su iznad sedam posto i probili još jedan rekord. Ulagači su na desetogodišnje obveznice tražili prinos od 7,13 posto, što je rekord eurozone.
Indeks FTSE Eurofirst je s početnih jedan posto rasta tijekom dana došao do jedva 0,1 posto. Indeks Franskfurtske burze DAX imao je rast od samo 0,64 posto. Francuski indeks CAC40 bilježio je blagi rast vrijednosti od 0,13 posto.
Situacija na Zagrebačkoj burzi bila je slična kao i u Europi. Na početku trgovanja dionički indeks CROBEX bilježio je rast vrijednosti od 0,8 posto, ali je tijekom trgovinskoga dana taj rast iznosio 0,4 posto. Na kraju dana indeks CROBEX zabilježio je rast vrijednosti od 0,23 posto i zaključen je na 1623,08 bodova. Skok španjolskoga duga odraz je straha investitora da bi ta država mogla postati četvrtka članica eurozone kojoj će biti potrebna eksterna financijska pomoć. Investitori poput Fidelity Investmentsa, Frankfurt Trusta i Principal Investment Managementa, koji upravljaju s više od 3,2 bilijuna dolara kapitala, smatraju da bi Španjolska mogla izgubiti mogućnost pristupa tržištu.
Obveznice te države zabilježile su od početka mjeseca najlošije rezultate od svih 26 razvijenih tržišta s obzirom na to da je španjolski ministar financija Luis de Guindos najavio kako će zatražiti 100 milijardi eura za spašavanje tamošnjih banaka. Isto tako od početka ožujka prinos na desetogodišnji španjolski dug skočio je čak dvapostotna boda.
“Prinosi su na razinama na kojima si Španjolska zapravo ne može priuštiti samostalno financiranje duže od nekoliko mjeseci. Spašavanje tamošnjih banaka ne pomaže španjolskom kredibilitetu na tržištu, a raste vjerojatnost da će i sama država tražiti pomoć”, smatra Craig Veysey, stručnjak Principal Investment Managementa, koji uopće ne planira kupovati te obveznice.
Prognoze za budućnost
Analitičar londonskog Fidelity Investmentsa Nick Eisinger kazao je za Bloomberg kako bi potpuni financijski program za Španjolsku mogao iznositi oko 300 milijardi eura uz već zatraženih 100 milijardi.
“Tržište je vrlo sumnjičavo jer dogovor s bankama ne stvara bolju situaciju za španjolsku ekonomiju koja je u problemima. Postoji velika vjerojatnost da će u idućih šest do devet mjeseci država trebati program spašavanja”, zaključuje Eisinger.
Prema analizi agencije za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s od prošloga tjedna, pomoć španjolskim bankama uzrokovala bi rast duga te države na 90 posto bruto domaćeg proizvoda. To bi, smatra Moody’s, ubuduće limitiralo mogućnost da se ta država dalje zadužuje.
Isto tako cijena zaštite od defaulta španjolskih obveznica skočila je na 607 baznih bodova,