Raste promet talijanskih luka na Jadranu

Konkurencija riječkoj kontejnerskoj luci Trst je lani zabilježio gotovo 40 posto veći promet nego 2010. godine, Ravenna blizu 18 posto, a Venecija 16,5 posto

Za razliku od Hrvatske, Italija je zaista pomorska zemlja, no zato su u doba krize naši problemi u pomorstvu mnogo manji od talijanskih. Od 2007. do 2010. talijanski su brodari naručili tristotinjak novih brodova vrijednih oko 18 milijardi dolara. Iza te goleme narudžbe stoje talijanske banke, koje sudjeluju u financiranju svojih brodara s do 80 posto, a među njima je i Unicredit.

Kako u svijetu bankarstva nema mnogo milosti, i brodari su izloženi financijskim slomovima, poput Deiulemar Compagnia di Navigazione zbog duga od milijarde dolara. Taj četrdesetak godina star brodar zapao je u ozbiljne financijske teškoće zbog niskih vozarina u sektoru brodova za prijevoz rasutih tereta.

Unatoč takvim pričama, u talijanskim bankarskim krugovima i dalje vjeruju da je pomorski sektor znatno sigurniji za ulaganje od mnogih drugih (50 posto su 2010. dugovi u talijanskom pomorstvu bili niži od postotka prosjeka dugova drugih gospodarskih grana). Zbog toga je dvije trećine brodova pod talijanskom zastavom mlađe od deset godina, a gotovo polovica ima manje od pet godina. Riječ je o floti bruto tonaže gotovo 19 milijuna tona.

Ulažu i u lučke projekte

Talijanska flota od oko 2600 brodova sastavljena je od putničkih brodova (399), tankera (354), brodova za prijevoz rasutih tereta (159), brodova za prijevoz vozila (142)… Trenutačno je naručeno osamdesetak brodova.

Među poznatijim tamošnjim brodarima treba izdvojiti Rizzo Bottiglieri De Carlini-Armatori, D’Amico Societa di Navigazione, G.& A. Montanari, Grimaldi Group, Premuda, Cafiero Mattioli Group, Deiulemar Shipping, Giuseppe Bottiglieri Shipping, Fratelli D’Amico Armatori, Saipem, itd. Talijani ulažu i u lučke projekte. Treba istaknuti no- 40 posto, Ravenna blizu 18 posto i Venecija 16,5 posto. Čak je i Ancona zabilježila porast veći od devet posto (u 2011. oko 121.000 kontejnera). Ti podaci svjedoče o ozbiljnoj konkurenciji riječkoj kontejnerskoj luci. Suvremena bi prometnica između Rijeke i Mađarske osigurala budućnost najvećoj hrvatskoj luci.

Najveća talijanska kontejnerska luka po prometu lani je zabilježila pad prometa oko 19 posto u odnosu na godinu ranije, što samo potvrđuje da su i veliki podložni promjenama. Luka Gioia Tauro, primjerice, nastala je u sklopu razvoja južne Italije 70-ih godina prošloga stoljeća. Godine 1995. ostvarila je promet od samo 16.000 kontejnera, godinu kasnije već pola milijuna, sljedeće godine blizu 1,5 milijuna, da bi već 1998. prešla promet od dva milijuna kontejnera.

Impresivno je to za mediteransku luku. Od spomenutih luka izvan Jadrana samo je Genova u 2011. zabilježila znatniji porast prometa, i to pet posto. Luka Genova ima vrlo povoljan položaj u odnosu na zaleđe. Veliki gospodarski centri poput Milana i Torina u njezinoj su blizini, dobro je povezana sa Švicarskom, Njemačkom i Austrijom, uz više od 150 luka svijeta. Ukupni promet talijanskih luka u prošloj godini iznosio je oko 9,5 milijuna kontejnera, što je smanjenje od oko 2,4 posto u odnosu na 2010. godinu.

Ništa bez prometnih veza

Najveća talijanska luka po ukupnoj nosivosti brodova koji su uplovili u nju je Genova (136,5 milijuna tona nosivosti).

Slijede Gioia Tauro (84,9 mil.), Livorno (84,7 mil.), Trst (79,7 mil.), Venecija (67,3 mil.), Taranto (62,4 mil.). Kad se uspoređuje promet riječke luke s tim talijanskim, dobiva se percepcija o malenoj Hrvatskoj, premda zemlji velikih prometno tranzitnih mogućnosti (Rijeka –