Tržište bezreceptni
Liječnici procjenjuju da pacijenti s minornim bolestima čine u p
Tržište OTC lijekova u Hrvatskoj je u prošloj godini iznosilo 82,9 milijuna eura. Potrošnja po glavi stanovnika u zemljama zapadne Europe doseže relativno visokih 65 eura godišnje, a u zemljama središnje i istočne Europe to je 36 eura Tržište bezreceptnih lijekova (OTC lijekovi) u Hrvatskoj je u 2011. godini prema veleprodajnim cijenama iznosilo 82,9 milijuna eura i predstavljalo je 11 posto ukupnoga farmaceutskog tržišta, a u odnosu na godinu prije zabilježen je rast od četiri posto. Podaci su to koji su izneseni na nedavno održanom 10. savjetovanju farmaceuta u Šibeniku, koje je u organizaciji zagrebačkog udruženja Hrvatskoga farmaceutskog društva okupilo više od 400 sudionika.
Kada govorimo o očuvanju i unapređenju zdravlja, danas je nezaobilazna tema samoliječenje. Pokazuju to i rezultati istraživanja koje su prošle godine provele Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih proizvoda (HUPBR/CASI) i GFK, koji govore da opća populacija minorne bolesti najčešće rješava samostalno “prirodnim metodama”, a nakon tri do pet dana, ako nema poboljšanja, traže pomoć liječnika. Njihov posjet liječniku u čak 35 do 50 posto slučajeva završava propisivanjem lijeka koji se izdaje na liječnički recept.
Važna karika
Liječnici pak procjenjuju da pacijenti s minornim bolestima čine u prosjeku 25 do 30 posto svih pacijenata koje vide na mjesečnoj razini i načelno se slažu da bi se o tim pacijentima ljekarnici mogli brinuti jednako kompetentno kao i oni sami.
Rezultati istraživanja koje je iznijela Mirna Radošević, članica Upravnog odbora HUPBR-a, također su pokazali da se ljekarnici smatraju važnom karikom u procesu samoliječenja, a čak polovica ljekarnika smatra
Zid zdravih odluka HUPBR/CASI pokrenuo je javnozdravstvenu kampanju “Zapitaj se za zdravlje” u sklopu koje je u Zagrebu bio postavljen Zid zdravih odluka radi osvještavanja važnosti brige za vlastito zdravlje. Kampanja je pokrenuta na temelju zdravstvenih podataka koji pokazuju da je zdravlje većine Hrvata već ugroženo nezdravim navikama. Svaka druga osoba umire od posljedica krvožilnih bolesti, prekomjernu težinu ima gotovo polovica stanovništva, a svaka treća odrasla osoba je pušač zbog čega na godinu od posljedica pušenja umire 9000 ljudi. Hrvatska populacija je i sve starija te se procjenjuje da će za 40 godina u Hrvatskoj četvrtina ljudi biti starija od 65 godina. da nedovoljno vremena posvećuju savjetovanju pacijenata. Očekivanja opće populacije od ljekarnika idu u pravcu više savjetovanja u odnosu na trenutno stanje.
Europljani pokazuju zavidan stupanj odgovornosti i neovisnosti u odlukama povezanim sa zaštitom zdravlja, rečeno je na savjetovanju, te žele veću ulogu u informiranom i odgovornom samoliječenju. Istraživanja su pokazala da upravo osobe koje su bolje informirane o zdravstvenom stanju te mogućnostima liječenja pokazuju veću sklonost prema samoliječenju.
Pritom važnu ulogu ima prethodno pozitivno iskustvo sa samoliječenjem, poznavanje bezereceptnih lijekova, a farmaceuti i liječnici smatraju se ključnim izvorom informacija. Za evaluaciju vrijednosti samoliječenja, prema riječima Ivane Radić-Čavline iz Belupa, u ovom je trenutku važan podatak da je Europa u središtu financijske krize, koja je dovela do poduzimanja i usvajanja mnoštva restriktivnih mjera u mnogim zemljama Europske unije koje, očekivano, nisu zaobišle ni zdravstvo.
Naime, zdravstveni sustavi i javne financije pod kontinuiranim su pritiskom i izloženi potencijalnom riziku urušavanja, novac koji je na raspolaga- nju je ograničen, a demografske promjene i povećana učestalost kroničnih bolesti i stanja predstavljaju dodatan izazov za zdravstvene sustave. Stoga se postavlja pitanje održivosti postojećeih tradicionalnih ustroja zdravstvenih sustava pa se sve više u tom smislu gleda i na samoliječenje kao na učinkovit način unapređenja i očuvanja zdravlja.
Moguće velike uštede
Osim što može donijeti bolje pogodnosti populaciji, može smanjiti i teret zdravstvenog sustava, osnažiti kompetitivnost, ali i potaknuti veći rast farmaceutske industrije. Socijalne i ekonomske vrijednosti samoliječenja potvrđene su kroz više istraživanja, rečeno je na savjetovanju, a jedno od njih je proveo AESGP (Asociation of bismo se trebali poigravati, nego bismo već od mladosti trebali početi usvajati zdrave navike. Kretanje, zdravija prehrana, prestanak pušenja, smanjen unos alkohola i odgovorno samoliječenje odluke su koje dugoročno i dokazano mogu poboljšati zdravlje i unaprijediti kvalitetu života općenito. Kod samoliječenja je najvažnije naglasiti da je uloga ljekarnika jako važna. Upravo ljekarnici kod liječenja blažih bolesti mogu svojim savjetom i uputom procijeniti koja vrsta liječenja je potrebna”, naglasila je Sonja Katanec, predsjednica HUPBR/CASI, koja zastupa interese proizvođača, zastupnika i uvoznika bezreceptnih proizvoda, a čijih 20 članica predstavlja 80 posto hrvatskog tržišta samoliječenja. the European Self-Medication Industry) 2004. godine – “Ekonomska i javno zdravstvena vrijednost samoliječenja”.
Rezultati tog istraživanja pokazali su da prebacivanje samo manjeg dijela lijekova za liječenje blažih zdravstvenih tegoba u status bezreceptnih lijekova može dovesti do znatnih ušteda u zdravstvenom sustavu bez ugrožavanja kvalitete zdravstvene skrbi. Dostupnost lijekova za samoliječenje kao i njihova učinkovitost, istaknula je I. Radić-Čavlina, danas se smatraju najvažnijim razlozima za njihovu sve širu upotrebu.
Vrijednost ukupne prodaje OTC lijekova u usporedbi s čitavim farmaceutskim tržištem u Europi pokazuje trend rasta koji je u 2011. godini dosegao gotovo 15 posto, no s još prisutnim značajnim razlikama među zemljama. Potrošnja po glavi stanovnika u zemljama zapadne Europe doseže relativno visokih 65 eura godišnje, a u zemljama središnje i istočne Europe to je 36 eura po glavi stanovnika. No procjenjuje se da će u idućim godinama to tržište rasti, posebice u zemljama koje imaju nešto nižu potrošnju OTC lijekova i za koje se očekuje da bi mogle biti glavni katalizator rasta.