Linića nisu shvatili, država bi ušla u Dioki da ima partnera
HEP je nesposoban i gubitaš, tu trebamo partnere, žalio se Linić Ministra je napao student koji tvrdi da je porez na imovinu loš jer nisu bogati svi koji imaju vikendicu
Nakon što je u utorak ministar financija Slavko Linić uz Sandru Švaljek s Ekonomskog instituta i dvojicu poduzetnika gostovao na veleučilištu Vern na forumu “Državne financije i poduzetnici kao saveznici”, objavljeno je da je Linić najavio ulazak države u vlasništvo Diokija sa 38%. No jutro poslije u Vladi demantiraju takav plan uz napomenu da su novinari Linića krivo shvatili. Država bi mogla ući u Dioki ako bi imala strateškog partnera sa 15 mil. eura, a njega nema. Donosimo što je o tome i drugim ekonomskim temama rekao Linić i ostali gosti na Vernu. 1. DIOKI I CO ”Da se sutra situacija riješi, država bi postala vlasnik 38% Diokija”, bila je točna Linićeva izjava. Bez daljnjih informacija dodao je kako država mora ulaziti u posrnule tvrtke za koje misli da imaju potencijala. Što se Croatije osiguranja tiče, kratko je istaknuo kako se nada da će ga kupiti velika hrvatska tvrtka, iz čega se može pretpostaviti da cilja na Adris.
2. POREZ NA IMOVINU “Ne možemo raspravljati ako vi ne želite prihvatiti i moje mišljenje. Bogati su svi oni koji imaju vikendicu na moru”, odgovorio je Slavko Linić studentu, koji se protivi namjeri uvođenja poreza na imovinu u Hrvatskoj. “Nije bogat čistač kojemu je djed ostavio vikendicu”, kontrirao je student, no Linić nije odustao od svoje teze. Dodao je kako je krivo što se u Hrvatskoj bogatstvo mjeri prema dohotku, a ne prema imovini. Luksuz je, kaže Linić, vikendicu koristi samo dva mjeseca u godini. Spomenuo je kako bi se trebalo potaknuti iznajmljivanje kuća u kojima ljudi ne žive jer će se uvođenjem poreza na imovinu većim stopama oporezivati neiskorištena, a relativno malim stopama imovina koja se koristi. “Ja kad idem u posjet pokćerki u Ameriku, iznajmim stan na sedam dana. Iznajme mi ga dvojica uglednih profesora koji imaju novca”, kaže Linić. Linićevo mišljenje opravdala je i Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu. Kaže, u Linićevoj najavi o oporezivanju imovine postoji teorijsko uporište koje opravdava njegovo mišljenje.
3. POREZNA POLITIKA No Švaljek se nije složila s Linićem kada je riječ o drugim porezima. Mijenjanje poreza šteti poduzetnicima, navodi Švaljek, jer donosi nepotrebne troškove. Osim što je skočio PDV sa 23 na 25%, Švaljek kaže da se poduzetnici dodatno trebaju obrazovati, plaćati tečajeve i ostalo kako bi se privikli na novu poreznu politiku. “Ako je uveden porez na dividendu, trebalo je uvesti i porez na kamatu i kapitalnu dobit. Poduzetnici su diskriminirani u odnosu na one koji zarađuju prikupljajući pasivnu kamatu”, kazala je Švaljek. “Slažem se, ali nismo imali hrabrosti”, odgovorio je u šali Linić.
4. POTICAJI Iako je pohvalio rad Vlade, Alen Kišić, izvršni direktor tvrtke SIZIM, koji je uz vinara Ivu Dubokovića predstavljao poduzetnike na ovom forumu, uputio je kritiku vladajućima u vezi s upravljanjem poticajima. Osim što poticaji stižu nakon godinu i pol dana, nije jasno ni kako se obračunavaju. “Mi u uzgoju junadi poslujemo ajmo reći na nuli dok se ne isplate poticaji. Poticaj po grlu je 1900 kuna, i to je ono što na kraju zaradite. Ove godine smo prijavili 1100 grla, a netko nam je u administraciji priznao samo 850. Od dva milijuna kuna što smo trebali dobiti dobit ćemo 500.000 manje, a nisu nam objasnili zašto”, rekao je Kišić. Linić je potvrdio kako se poticaji kasno obračunavaju i naveo kako u Agenciji za poticaje sjedi više od 550 zaposlenih, a treba im 15 mjeseci da obračunaju poticaje.
5. HEP Dotaknuo se ministar ponovno i HEP-a. “HEP je nesposoban, gubitaš i ima nedostatak sredstava. Tu trebamo partnere”, rekao je Linić. Upravo ga energetika najviše i zabrinjava. “Probajte shvatiti da sam ja manje opterećen padom gospodarstva, a više me brine kako zamijeniti uvoz energenata domaćom proizvodnjom”, ističe. “Imamo dovoljno vode i plina da ne bismo trebali ništa uvoziti, ali gradnja i dogradnja elektrana je dugotrajan i skup proces, a Hrvatskoj je prioritet osnažiti se upravo u tom području”, kaže.