Nakon G20 čeka se dogovor u eurozoni
Hollande radi pritisak na Merkel da se europskim fondovima spriječe spekulacije obveznicama
NTalijanski premijer Mario Monti otvorio je mogućnost da se kapital Europskoga stabilizacijskog fonda koristi za kupnju obveznica perifernih zemalja eurozone
a dvodnevnom sastanku 20 gospodarski najjačih zemalja svijeta fokus je bila Europa, odnosno strah hoće li se dužnička kriza koja je zahvatila Stari kontinent preliti i na ostale gospodarske sile.
Planovi i dogovori o konkretnim koracima ponovno su izostali, a ostale su želje i poruka da će se dogovoriti o dogovoru. Naime, članice eurozone unutar G20 imaju namjeru smanjiti troškove zaduživanja u svojoj fiskalnoj uniji, ponukani izrazito visokim prinosima koje je nedavno imala Španjolska.
Samo dan nakon što je Španjolska bila prisiljena platiti više od pet posto na novi jednogodišnji dug, pojavila se potreba za konkretnim koracima koji bi zaustavili širenje spirale rastućih prinosa na državne dugove, što su se Njemačka, Francuska i Italija složile. Međutim, nisu se složili oko načina.
Prema nekim informacijama, talijanski premijer Mario Monti otvorio je mogućnost da se koristi kapital Europskoga stabilizacijskog fonda koji je težak 440 milijardi eura i koji bi na otvorenom tržištu kupovao obveznice perifernih zemalja. Iako njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je na summitu bila izložena brojnim kritikama zbog svojih stavova, nije bila sklona takvoj ideji, njezini suradnici kažu kako nakon brojnih održanih sastanaka polako mijenja mišljenje.
Francuski predsjednik François Hollande izjavio je kako su troškovi zaduživanja Španjolske i Italije neprihvatljivi.
“Nije prihvatljivo da Španjolska koja je nedavno dobila obećanje da će joj se pomoći plaća kamatu oko sedam posto. Moramo pokazati znatno veću sposobnost za intervenciju”, kazao je Hollande.
Pravi trenutak i način
Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) prošle je godine dobio blagoslov za kupnju dužničkih vrijednosnih papira problematičnih država na otvorenom tržištu. Prije EFSFa je to radila Europska središnja banka (ECB) koja je tako kupila 210 milijardi eura vrijednih obveznica.
Zajedno s Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM), za koji se očekuje da će biti pokrenut idućega mjeseca, dva bi fonda trebala imati na raspolaganju 500 milijardi eura.
Upravo zbog tih fondova i njihove potencijalne snage Hollande radi pritisak na Angelu Merkel jer traži da se oni koriste kako bi se spriječi- A. Merkel kancelarka le spekulacije državnim obveznicama na tržištu.
“EFSF već postoji, a ESM će uskoro. Koristimo te fondove u pravome trenutku i na pravi način kako bismo smirili situaciju kako treba”, kazao je Hollande.
Pritisak SAD-a
Na njegovu stranu stao je talijanski premijer Monti, koji je zatražio da se europski fondovi koriste za smanjenje kamatnih stopa državnih dugova kupnjom na sekundarnom tržištu, i to zemalja koje su po- složile svoje fiskalne politike.
Njemačka kancelarka nije komentirala koji su točno planovi za smanjivanje pritiska na troškove zaduživanja, samo je poručila kako je “očito da postoje problemi u eurozoni i da je potrebno djelovati”.
“No važna stvar je da smo mi Europljani pojasnili kako smo odlučni djelovati”, kazala je Merkel.
Pritisak je stvarao i SAD, pogotovo na Njemačku, tražeći da se u idućih nekoliko dana donesu konkretni koraci za smanjenje krize. Američki mi- nistar financija Timothy Geithner poručio je kako će javnost u nadolazećim danima često čuti europske lidere i njihove specifične prijedloge.
“Oni trenutno pregovaraju o dogovoru koji će postići na sastanku krajem idućega tjedna”, kazao je Geithner.
Bilo kako bilo, investitori će morati čekati još tjedan dana i nadati se da će lideri eurozone postići konsenzus i donijeti odluku o konkretnim potezima. Za sada postoje samo ideje, što nikoga ne veseli.