Puljani mogu izgraditi sve: i riječne katamarane i brze patrolne brodove
Puljani svoju priliku za razvoj vide na tržištima zemalja izvan Europske unije
KUnatoč propasti velikih brodogradilišta i krizi pulski Tehnomont i dalje bilježi dobre rezultate
atamaran koji pulsko brodogradilište Tehnomont gradi za Olimpijske igre trebao je 25. lipnja krenuti na put prema Velikoj Britaniji. U utorak su nam iz Tehnomonta rekli da katamaran još stoji na vezu i čeka Engleze da s brodom dođu po njega. Katamaran, dug 37 metara za 559 putnika, koji će ubuduće ploviti na turističkim putovanjima Temzom, iz Tehnomontovog bi brodogradilišta napokon trebao isploviti 10. ili 11. srpnja.
“Ne, sjedit će se gore, a ovdje će biti restoran”, pokazivao nam je direktor brodogradilišta Tehnomont Miljenko Brnić na još praznu ljušturu broda prije otprilike mjesec dana, kad smo bili u posjetu ovom pulskom brodogradilištu. Razlog posjetu bili su njihovi dobri financijski rezultati i niz projekta u inozemstvu i Hrvatskoj. Na pitanje kako je Tehnomont uopće došao do posla gradnje katamarana, direktorica Tehnomont grupe Gordana Deranja odgovara da Tehnomont s time nije imao ništa. Posao je ugovorio Brodarski institut, a Tehnomont je dobio posao jer se, kako kaže, uklopio u rok izrade i cijenu. Kolika je točno cijena broda?
“Kako vidim u medijima, Brodarski institut navodi da je cijena katamarana poslovna tajna, ali naš dio projekta vrijedi više od tri milijuna eura”, govori Deranja.
Dobit otišla u ulaganja
Deranja objašnjava da je upravo brodogradilište najjači dio Tehnomont grupe u sklopu koje posluju i marina Veruda i BMN koji proizvodi solarne kolektore. Iako je devedesetih godina prošlog stoljeća Tehnomont grupa zapala u financijske poteškoće, prošle godine opet su ostvarili 115 milijuna kuna prihoda i 4,5 milijuna kuna dobiti.
“Nema tu nikakve tajne. Kad je bilo najbolje, nije se dijelila dobit, nego se ulagalo u aluminijski program. To se danas pokazuje kao dobra poslovna odluka. Velika brodogradnja nema posla, ali zato prolazi gradnja brzih patrolnih aluminijskih brodo- va”, objašnjava Deranja, koju su 2008. Hrvatska udruga poslovnih žena Krug i Hrvatska gospodarska komora proglasili menadžericom godine.
Ipak, pogađa li i Tehnomont kriza većih hrvatski brodogradilišta? “Naravno da nas pogađa. Pa mi smo 8000 tona čelika godišnje radili za velika brodogradilišta. Surađivali smo sa 3. majem i Uljanikom, ali oni sad nemaju potrebu raditi sekcije izvan svog brodogradilišta”, kaže. Kad bi velika brodogradilišta radila, i Tehnomont bi imao više posla. No, sad imaju vlastiti program razvoja. Okreću se novim tržištima, i to onim izvan Europske unije.
“S obzirom na šest posto pada industrijske proizvodnje, bez naznaka poboljšanja, i s obzirom na najave da će veći dio Europe biti u još većoj recesiji, mi bismo bili zadovoljni kad bismo ponovili prošlogodišnje financijske rezultate. U tome bi nam trebala pomoći orijentacija na tržišta izvan Europske unije”, kaže Deranja. Trenutno, nastavlja, kontaktiraju zemlje izvan tržišta EU i dogovaraju nove poslove, ali ne želi reći o čemu je riječ sve dok se ne sklope ugovori.
Solarni kolektori i marina
“Trenutno imamo 400 zaposlenih. Nakon 2007. došlo je do rezova, ali ne zbog situacije u našoj zemlji, nego zbog zatvaranja brodogradilišta u Njemačkoj. Tada nam se od tamo vratilo 250 ljudi”, govori Deranja. Naime, njemačkim bro- dogradilištima Tehnomont je iznajmljivao svoju radnu snagu. Krajem prošle godine suradnja se počela oporavljati. “Sada ih gore radi 120”, dodaje Brnić s druge strane uredskog stola. Deranja potvrđuje da je to dobar rezultat s obzirom na to da je 2007. u Njemačkoj ostalo samo 50 njihovih radnika.
U sklopu Tehnomont grupe djeluje i BMN koji se bavi se izradom čeličnih konstrukcija za građevinarstvo, procesnu industriju, brodogradnju te prehrambenu industriju i proizvodi solarne kolektore.
“Za Austrijance proizvodimo bravariju opće namjene za graditeljstvo, a za Nijemce elemente strojeva za zavarivanje plinovoda. Ove godine prodali smo i 400 solarnih kolektora, to je više nego u proteklih 20 godina zajedno. Imamo ateste iz Švicarske koji dokazuju da je naš novorazvijeni kolektor bolji od staroga, a ujedno je i jeftiniji. Konkurentan je najboljim europskih proizvodima iz Bosha ili Viessmanna”, uključuje se Brnić.
Dobre rezultate bilježi i Tehnomontova marina Veruda. Prihodi su sa 2,380.000 eura iz 2007. godine narasli na 3,930.000 eura u 2011.
“Marina već 14. put podiže plavu zastavu. Prva marina u Hrvatskoj koja je podizala plavu zastavu bila je marina Punat s Krka, a već sljedeće godine priključila joj se i ova naša”, pohvalila se Deranja, istaknuvši kako je kapacitet marine 630 vezova u moru i još 250 na suhom vezu. Posjeduju i pet čarter-brodova.