Jadran kotačić za pokretanje Kvarnera
Bivše uzdanice poput Opatije, Crikvenice ili Novog Vinodolskog žive ili na staroj slavi ili na aparatima. Da se pokrene taj aparat, potreban je jedan kotačić
Ako se poslože zvijezde, crikvenička hotelska kuća Jadran u stečaju uskoro će dobiti novog vlasnika, koju zvjezdicu više, svakako nešto bolje plaće i koje radno mjesto više. Nakon godina agonije koje su dovele do stečaja 2010., za tvrtku koja drži devet hotela to će biti i više nego vijest godine, ne treba objašnjavati zašto.
Međutim, transakcija koju najavljuje poljski investitor ima daleko veći značaj od pukog spašavanja lokalne tvrtke od životarenja u stečaju. Stabilizacija crikveničkog Jadrana i investiranje u podizanje kvalitete kapaciteta, pa s tim i veća zarada tvrtke bit će više nego poticajna za cijelu destinaciju. Crikvenica je jedna od polu-ugaslih turističkih zvijezda kojima trebaju ulaganja u kapacitete i sadržaje da bi se oporavile, te jednog dana ispunile ogroman potencijal da se razvijaju u mjesecima van sezone.
Iako je na samo par stotina kilometara cestovne udaljenosti od svojih potencijalnih gostiju, sa zračnom lukom za goste s dalekih tržišta, čitav Kvarner u zadnjih nekoliko godina opasno stagnira u turističkom razvoju, a bivše uzdanice poput Opatije, Crikvenice ili Novog Vinodolskog žive ili na staroj slavi ili na aparatima. Da se pokrene čitav aparat potreban je jedan kotačić, a to će svakako moći biti najavljena investicija u Jadran, jednako kao i već najavljeno ulaganje Hotela Baška u Hotele Omišalj, još jednu kvarnersku hotelsku kući u stečaju. Još ako se nađe netko ili nešto što će na noge postaviti Hotele Novi, koji balansiraju između stečaja i likvidacije u sobama s pet zvjezdica, proces oživljavanja Kvarnera bit će neupitan. U toj će konstelaciji imati smisla i Zračna luka Rijeka na Krku čiji pokušaj povratka na tržište ide izuzetno slabo, no s jačom destinacijom moći će privući nove prijevoznike i živjeti od većeg prometa.
Prema istom principu moguće je razviti sve ostale ‘male’ projekte, umjesto da se energija rasipa na promišljanje teško ostvarivih megaprojekata poput Brijuni rivijera, Hrvatskih snova, golfova na Srđu....Kako se pokazalo u mnogim situacijama, ima investitora koji su spremni i više nego zainteresirani za ulaganja u hrvatski turizam, a da istodobno to nisu spekulanti koje zanima samo zemljište. No ne možemo od njih očekivati da se zaletavaju kao mušice na svjetlo u projekte koje im plasiramo, projekte s nejasnim vizijama, s mrtvacima u ormaru ili pak lokalcima koji im postavljaju zamke.