Broje se i pamte samo rezultati, a njih još nema
U Hrvatskoj još vlada snažna antipoduzetnička i za investicije nepoticajna klima koja strši u regiji
Iza nove Vlade je šest mjeseci rada, a popis postignuća koja u Vladi smatraju najvažnijim u tom razdoblju imali smo prilike vidjeti u nedavno prigodno objavljenoj kratkoj videoanimaciji. U Vladi su se tako pohvalili provedbom porezne reforme, efikasnijom naplatom duga, smanjenjem proračuna i manjim zaduživanjem, povećanjem novca za zapošljavanje, uspostavom kataloga investicija, usklađivanjem mirovina, smanjenim doprinosima za zdravstveno osiguranje, isplatom proračunskih dugova prema poljoprivrednicima, izmjenom ovršnog zakona, smanjenim poreznim opterećenjem i dodatnim novcem za poticanje malog poduzetništva, poticanjem investicija, obrazovanja, stambenih kredita...
I, bez sumnje, ova je vlada na gospodarskom planu mnogo aktivnija od prošle, no ne broji se aktivnost, već rezultati. A rezultati tih nabrojenih realiziranih mjera se i dalje ne vide ili je njihov pozitivan utjecaj zanemariv. Naime, istina je da je Hrvatska ponovno ušla u recesiju, da sve procjene domaćih i stranih analitičara, osim Vladinih, govore o padu BDP-a i ove godine, da država i dalje troši više nego što zarađuje, da stabilnost našega gospodarstva ponovno ovisi o rezultatima turističke sezone, da se samo dodatno produbljuju razlike između državnog i javnog te privatnog sektora, da je sudstvo presporo i neučinkovito, da obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta rada, da nema novih investicija, da su stope poreza na dohodak i socijalnih davanja među najvišima na svijetu, stope poreza na dobit najviše u regiji, da i dalje imamo visoku stopu korupcije... Ukratko, u Hrvatskoj i dalje vlada snažna antipoduzetnička i za investicije nepoticajna klima, koja sve neugodnije strši u regiji i koja sve više odbija strane i domaće poduzetnike.
[Parcijalne mjere] Čim prije Vlada realno sagleda situaciju i rezime svoga šestomjesečnog rada, tim bolje. Treba priznati da se parcijalnim mjerama poput onih nabrojenih u Vladinu spotu ne može napraviti ozbiljan preokret u Hrvatskoj. To nije dovoljno da se zaustavi klizanje gospodarstva, da se ponovno zaposli vojska nezaposlenih, da se osiguraju više plaće, mirovine, bolje obrazovanje, zdravstvo ni bolji standard svih građana.
Parcijalnim mjerama se samo uzrokuje dodatan nered na tržištu jer se takvim instant-rješenjima u ekonomiji kao složenom živom tkivu često postiže baš suprotan efekt od željenog. Kao dobar primjer možemo uzeti smanjenje osnovice poreza na dohodak na 8800 kuna, koja će se sada oporezivati po stopi od 40 posto, kojom se Vlada pohvalila, a kojom smo samo dodatno podigli cijenu rada u sektorima usluga s visokoobrazovanim kadrovima kao što je primjerice sektor ICT-a. To će dodatno destimulirati investiranje u taj sektor koji je iznimno važan za domaće gospodarstvo, a regionalni centri tvrtki iz sektora naprednih tehnologija nastavit će izbjegavati Hrvatsku i tražiti porezno povoljniju lokaciju u regiji, što sigurno nije bila želja Vlade.
To dakle nije put. Nama treba sveobuhvatna strukturna reforma u državnom i javnom sektoru, koja će smanjiti prekomjeran broj zaposlenih, jasno odrediti odgovornosti birokracije na svim razinama, povećati efikasnost i smanjiti troškove njihovih usluga, treba nam povećana fleksibilnost na tržištu rada, treba nam smanjivanje prisutnost države u ekonomiji, treba nam smanjivanje opterećenja gospodarstva i treba nam pametna ekonomska razvojna politika.
Naša ispružena ruka i poziv na partnerstvo i dalje stoje. Što god tko u Vladi mislio, bez njihova prihvaćanja ni u sljedećih šest mjeseci neće biti bolje
Još jedanput moram ponoviti da smo konkretne mjere i preporuke za nužan zaokret u gospodarstvu u HUP-u ponudili u Dokumentu za razvoj Hrvatske od 2011. do 2015. koji smo stavili na raspolaganje novoj vladi već pri sastavljanju predizbornog programa. Iako smo izračunali da sveobuhvatno provođenje mjera iz našeg dokumenta u samo jednom mandatu jamči porast kreditnog rejtinga, znatno povećanje zaposlenosti i standarda građana, Vlada se nije odlučila poslušati nas. Rezultat je novi zaron gospodarstva i, što je najgore, novi val beznađa, ne samo u redovima poduzetnika već i većine građana.
[Konkurencija] A u takvoj atmosferi, kojoj u velikoj mjeri pridonosi upravo Vlada konstantnim najavama novih poreza i raznih ostalih oblika punjenja proračuna, ignoriranjem savjeta i primjedbi te općenito mišljenja socijalnih partnera, vrlo je teško poslovati, a potpuno nemoguće razvijati posao, investirati, otvarati radna mjesta, probijati nova tržišta... To bi u Vladi konačno trebali shvatiti. Moraju shvatiti da se domaći poslodavci – hendikepirani u odnosu na stranu konkurenciju u vidu golemog pritiska raznih nameta, rekordnih kamata koje moraju plaćati bankama te neprohodne birokracije s kojom se moraju nositi – i dalje lavovski nose na tržištu, no zalihe su im na rezervi, a snage imaju sve manje. Za manje od godine dana ulazimo na tržište Europske unije, što znači da će se konkurencija domaćim poduzetnicima na domaćem tržištu dodatno pojačati i posve je opravdano pitanje hoćemo li je moći izdržati.
Vrijeme nam curi. Vremena za nužan zaokret prije konačnog sloma sve je manje. Sasvim je jasno da Vlada sama bez podrške svih socijalnih partnera i društvenih aktera ne može osigurati dovoljno sveobuhvatne i duboke promjene. Naša ispružena ruka i poziv na partnerstvo i dalje stoje. Što god tko u Vladi mislio, mi smo sigurni da bez njihova prihvaćanja ni u sljedećih šest mjeseci u zemlji neće biti ništa bolje.