Plomin 3 važan, no tehnologija nije u skladu s obvezama EU
TE Plomin 3 bit će velika investicija i pomaže da smanjimo ovisnost o uvozu struje, ali je problem ispuštanje CO2 i tehnologija koja će se instalirati
Termoelektrana Plomin 3, vrijedna 800 milijuna eura, bit će najveća hrvatska investicija u energetiku nakon više desetljeća, a omogućit će sigurnost opskrbe i manju ovisnost o uvozu struje, zaključak je konferencije Elektroenergetski sustav Hrvatske koja je jučer u organizaciji Banke i UNDP-a održana u Zagrebu.
Sigurnost opskrbe
Osvrćući se na kritike nevladinih udruga koje se protive gradnji termoelektrane na ugljen, energetski stručnjaci pojašnjavaju da se osim na nuklearnoj energiji najveći dio elektroenergetskih sustava u Europi temelji i na ugljenu. “Na ugljenu u Danskoj počiva oko 60 posto sustava, a u Njemačkoj i Velikoj Britaniji više od 50 posto. Za razliku od toga u Hrvatskoj se sve- ga 15 posto energije dobiva iz ugljena, što nikako ne može biti previše”, kazao je Zdravko Mužek, direktor konzultantske kuće Ekonerg, koja je izradila prošlog tjedna prihvaćenu Studiju utjecaja na okoliš TE Plomin 3. Alfredo Višković iz HEPa se slaže da Hrvatska ima vrlo mali udio ugljena kao energenta. “Iako nemamo ugljena iz vlastitih izvora, to je energent koji najsigurnije i u dostatnim količinama možemo dopremiti. Kako nemamo vlastitih ugljenokopa, iz kojih bi- smo morali koristiti ugljen bez obzira na njegovu kvalitetu ili cijenu, mi ovako možemo kalkulirati”, kazao je Alen Leverić, pomoćnik ministra gospodarstva. S druge strane zelene udruge i lokalna samouprava protive se predviđenom proširenju plominske termoelektrane, a pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Davor Škrlec napominje da sve još nije razriješeno – tehnologija koja se namjerava instalirati ne odgovara europskim obvezama Hrvatske o smanjenju ispu- štanja ugljičnog dioksida. Tulio Demetlika, labinski gradonačelnik, koji se nalazi neposredno uz TE Plomin, smatra da je ugljen energent prošlosti i da bi se sada trebali okrenuti obnovljvim izvorima energije te plinu.
Zeleni žele plin
“Labin je uz ugljen vezan od doba Napoleona i mislim da nam je u 300 godina bilo dosta ugljenokopa i čađe. Plin iz jadranskih platformi prolazi samo nekoliko kilometara od Plomina i ne vidim razlog da se on, ili LNG terminal koji će se nalaziti u blizini, ne koristi za Plomin 3”, kaže Demetlika. TE Plomin 3 će biti zamjena za TE Plomin 1, a sa 500 MW imat će četiri puta veću snagu. Očekuje se da će radovi započeti do kraja godine, a u pogonu će biti do 2017. godine. Sada se kreće u ishođenje lokacijske dozvole, potom i natječaj za strateškog partnera, a zainteresiranih ima napretek, tvrdi Ante Ramljak iz Centra za praćenje investicija u energetskom sektoru. Izgradnjom novih energetskih kapaciteta trebala bi se prekinuti ovisnost naše zemlje o uvozu struje. Naime, godišnje uvezemo između 25 i 40 posto potrebne struje za oko 400 milijuna eura.