Siva ekonomija spasit će male tvrtke kad uđemo u EU?!
Analiza pokazala da će većina profitirati ulaskom na jedinstveno tržište
Male tvrtke u uslužnom sektoru uglavnom neće osjetiti promjene, a samo deset posto tvrtki koje se bave prerađivačkom djelatnošću imat će problema
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju većina malih i srednjih poduzeća neće osjetiti posljedice, ali bi dugoročno mogli imati koristi od poboljšanja poslovnog okruženja. Ona poduzeća koja već izvoze u EU vjerojatno će imati lakši pristup tom tržištu dok će ona koja ne izvoze morati zadovoljiti mnoge tehničke i okolišne standarde kako bi imali koristi. Ipak, tvrtke koje se bave proizvodnom djelatnošću mogle bi biti suočena s problemima kao što su konkurencija i niske cijene.
Prema Izvješću o učincima pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo koje je predstavilo Ministarstvo poduzetništva i obrta 43 posto malih i srednjih poduzeća trebalo bi osjetiti benefite. U njih ulaze tvrtke iz sektora građevinarstva, izvozno orijentirana proizvodnja, poslovne usluge, prijevoz i turizam, dok 10 posto poduzeća (uglavnom proizvodni podsektor) ima „negativne izglede“. Uglavnom nedirnuto bit će 47 posto poduzeća koja se većinom bave uslugama. Učinci pristupanja EU odvijat će se sporo, između ostalog, “i zato što su mnoga vrlo mala poduzeća, posebno obrti, smješteni na vrlo lokaliziranim tržištima s velikom razinom sive ekonomije te time uživaju zaštitu od nove konkurencije barem neko vrijeme”, tvrdi se u izvješću. Ulazak u EU priređivačkom bi sektoru najviše mogle iskoristiti drvna in-
43
posto malih i srednjih poduzeća trebalo bi osjetiti pomak na bolje
dustrija, proizvodnja plovila za zabavu te cestovni prijevoz robe i IT industrija dok bi mlijeko i industrija vina mogla imati problema.
Mesnim prerađivačima pristupanje EU olakšat će uvoz sirovina, ali i izvoz visokokvalitetnih proizvoda koji su traženi na EU tržištu. No za izvoz je potrebno zadovoljiti odgovarajuće standarde koji iziskuju dodatne troškove. Također, hrvatsko će se tržište otvoriti i velikim proizvođačima iz zemalja članica što mi moglo dovesti do dumpinga cijena, a i činjenica da je u Hrvatskoj izražena prerada mesa iz drugih zemalja može biti komplikacija za identifikaciju izvornog porijekla.
Izvoz vina bi nakon pristupanja EU trebao biti lakši, brži i jeftiniji, no proizvođači će za to morati prijeći preko mnogih prepreka te stvriti dobar imidž i brend, a problem bi mogla biti mala proizvodnja te omjer ci- jene i kvaliteta. Za drvnu industriju se pak vjeruje da bi mogla imati značajne koristi od članstva u EU. Pristupanje EU donijeti će brži i jednostavniji izvoz za one koji već izvoze na to tržištu, a oni kojima nedostaje iskustva, morat će ispuniti važne standarde. Iako konkurencija iz EU drvoprerađivačima ne predstavlja izazov, prijetnja bi im mogla biti ilegalno uvezeno, jeftinije drvo iz BiH. U podsektoru plovila čak i male tvrtke imaju velika očekivanja od pristupa EU, no zabrinutost izaziva činjenica da bi pristupanje Uniji moglo dovesti do povećanih troškova (poreza, troškova rada...) te time smanjiti konkurentnost tvrtki osnovanih u Hrvatskoj. Negativne posljedice pristupanja smatraju se zanemarivim no izazov bi moglo biti zadržavanje i povećanje omjera kvalitete i troškova ukoliko pristup EU izazove veća očekivanja u pogledu plaća.