Općinski sudovi u Zagrebu, Rijeci i Splitu planiraju zaposliti profesionalne upravljače Opet raste broj neriješenih predmeta, hitno trebamo menadžere sudova
Udvostručite napore u pravosuđu
RRazdvajanje pravosudnih i administrativnih ovlasti pozitivno utječe na sudovanje, ističu veleposlanici EU i Velike Britanije
adno mjesto manadžera sudova u Hrvatskoj u planu je samo za tri suda – Općinski građanski sud u Zagrebu, te riječki i splitski Općinski sud. Iako će do kraja godine novo zanimanje regulirati izmjene zakona o sudovima, zbog recesije, kao i kresanja proračuna pravosuđa za 10 posto, zapošljavanje većeg broja ravnatelja sudske uprave neće ići brzo.
Projekt ulaska menadžera na sudove započet je zahvaljujući pomoći Velike Britanije u sklopu niza projekata podrške reformi pravosuđa, a svečano je zatvoren u četvrtak u Informacijskom centru Delegacije Europske komisije u Zagrebu. Prednosti razdvajanja pravosudnih i administrativnih ovlasti, i to zbog pozitivnog učinka na učinkovitost sudovanja, istaknuli su Paul Vandoren, šef Delagacije EK u Hrvatskoj, te britanski veleposlanik David Slinn. Istog je mišljenja i predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, a voditelj projekta Steve Jacobs iz britanske konzul- veći je broj neriješenih predmeta, upozorava Paul Vandoren tantske tvrtke Agencia Consulting posebno je pohvalio provedbu projekta u Hrvatskoj koja će, čini se, biti model za neke druge zemlje.
No, hladan tuš je nakon dužeg vremena prva kritika Vladi koju je iznio Vandoren navodeći podatak da je zabilježeno povećanje broja neriješenih predmeta od 5 posto, što govori u prilog bržoj provedbi britanskog projekta. Zabrinjavajući je to porast do kojeg je došlo u razdoblju od pro- sinca 2010. do prosinca 2011., a pitanje je kako će utjecati na izvješće o monitoringu. Potreban je dodatni napor, poručio je Vandoren, dok je Slinn apelirao na Hrvatsku da udvostruči napore i postigne ciljeve iz Akcijskog plana za poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna ljudska prava „kako bi to bilo vidljivo u izvješću o monitoringu u listopadu 2012.“
Prema Hrvatinu, porast broja neriješenih predmeta rezultat je porasta predmeta u žalbenom postupku te u prekršajnom sudovanju (za 25.000), dok je dobar trend tamo gdje je bitnije - kod kaznenih i civilnih predmeta.
Županijski sudovi su krajem 2010. imali 55.000 predmeta u radu, a 57.800 ih je bilo na kraju 2011. Pritom je broj starih predmeta narastao s 15.000 na 28.000 jer su prvostuoansjki sudovi riješili više starijih predmeta na koje su uložene žalbe, rekao je. Vrhovni sud prati kvalitetu rada po svakom sucu i sudu i analiza pokazuje da je trend dobar. „Od ukupnog broja predmeta na županijskim sudovima od 2008. do 2011. za 4,46 posto je smanjen omjer ukinutih odluka“, rekao je, napomenuvši da je lani pred županijskim sudovima riješeno 70.791 predmeta, što je oko tri tisuće više u odnosu na 2008.
Potvrdio je da u 2010. prvi put nije bilo pozitivnog pomaka kod parnica. Na početku 2008. bilo je 49.500 neriješenih kaznenih predmeta, a onih starih dvije i više godina bilo je 15.148.
No, na kraju prošle godine bilo je 30.991 neriješenih kaznenjaka, od čega 2876 starijih od dvije godine. „Zadrži li se taj tempo broj starih kaznenih predmeta na kraju 2012. past će ispod 2,5 tisuće, a godinu ćemo završiti s manje od 25.000 neriješenih kaznenih predmeta. To su brojke koje daju vjeru da je trend dobar i da treba ustrajati”, kaže.