Vlada zaboravila da je četvrtina zaposlenih starija od 50 godina
Dodatak na plaću Kakve brojke stoje iza odgode povišice za 6%, za početak teške 1,8 mlrd. kuna
Dodaci na staž povezani su sa socijalnom situacijom jer su sindikati tražili dizanje plaće pred kraj radnog staža
Uvrijeme kad im kao Damoklov mač nad glavom stoji 6% povišice plaća za javni sektor, Vlada je nepripremljena ušla u konflikt sa sindikatima oko dodataka na plaću za starije radnike. U pripremi prve zakonske verzije, koja je vraćena na doradu, Vlada nije uzela u obzir da pravo na 4, 6 i 10% povišice po osnovi radnog staža ima najviše 15 tisuća od približno 63 tisuće zaposlenih u državnim službama. Financijska obaveza države po toj osnovi nije veća od 50ak milijuna kuna, pa nije bilo razloga da se otvara fronta sa sindikatima od kojih tek treba stići pristanak na odgodu povišice za 6%, za početak teške 1,8 milijardi kuna!
Male mirovine
Trend starenja stanovnštva prenio se i na radna mjesta, što otvara i drukčiji odnos prema zaposlenima. Hrvatska je 2003. imala samo 16% zaposlenih radnika starijih od 50 godina jer su tada ljudi masovno išli u mirovinu. Danas se radi dulje, prema podacima HZMOa iz rujna 2015., oko 390.000 zaposlenih (26%) starije je od 50 godina. U državnoj upravi, s oko 63.000 zaposlenih, starijih od 50 godine je oko 20.000, no Siniša Kuhar iz službeničkog sindikata ističe da nemaju svi pravo na dodatak jer je on vezan uz staž u toj službi. “Dodaci na staž povezani su s ukupnom socijalnom situacijom jer su sindikati inzistirali na dizanju plaće pred kraj radnog staža kako bi povećali osnovicu za mirovinu”, komentira sociolog Dragan Bagić. Institut za javne financije izračunao je da netko tko cijeli radni vijek radi kao nastavnik u školi ili referent s višom spremom u državnoj službi na kraju dobiva samo 70 kn veću mirovinu od radnika koji je cijeli radni vijek prijavljen na minimalac. Bagić smatra da bi sindikati trebali pristati na raspravu o dodacima kao dijelu cjelovitog rješenja.
Tri kriterija
“Lojalnost službi u javnom se sektoru nagrađuje preko tri kriterija, ali ne postoji nijedan kriterij za učinkovitost i kvalitetu rada. Postoji 0,5% dodatka po godini staža, zatim dodatne naknade za više od 20 godina staža te treći dodatak za napredovanje, ali ne postoji nagrada za motivaciju i kvalitetan rad. Ne možete dodatno platiti učitelja ili liječnika koji se ističe svojim radom jer to sustav ne dopušta”, ističe Bagić.
Istraživanje Maje Vehovec s Ekonomskog instituta pokazuje da poslodavci imaju pozitivan stav o starijim radnicima, no nerado ih zapošljavaju, a čim navrše 55 godina, ‘guraju’ ih van, kroz stimulativne otpremnine ili klasične otkaze. “Ne postoji razlikovanje između zaposlenosti mladih i starijih. Tamo gdje je visoka nezaposlenost mladih visoka je i nezaposlenost starijih i obrnuto”, komentira analitičarka Iva Tomić.