Poslovni Dnevnik

Kada država zapošljava, prednost nema struka, već stranačke i rodbinske veze

Analiza Privilegij­e U Agenciji za plaćanja u poljoprivr­edi posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostitelj­skom i sličnim diplomama, ali i bez diplome, a onima koji su stali na pola puta do završetka faksa navodno se mjesečno odobrava dodatak na plaću od

- BOŽICA BABIĆ bozica.babic@poslovni.hr

MOST I DOMOLJUBNA KOALICIJA PRIJE IZBORA, SVE DO ULASKA U BANSKE DVORE, ZAKLINJALI SU SE DA STRUKA NEMA ALTERNATIV­U

OPRAVDANA JE BOJAZAN DA NI DRUGI KRUG IZBORA DUŽNOSNIKA NEĆE STRUKU GURNUTI U PRVI PLAN, OPET BI MOGLI ISPLIVATI PODOBNI

Ovih je dana na adresu jedne zagrebačke kompanije s tradicijom poslovanja mjerljivom desetljeći­ma stigao sudski dopis koji ih je, na prvu loptu, ostavio u šoku. Naime, u primljenoj obavijesti je stajalo kako gotovo već trideset godina posluju pod pogrešnim nazivom te čim prije moraju iz svoga imena izbaciti ni manje ni više već dva suvišna zareza?!

Nakon prvog šoka i nevjerice gdje su i što su zgriješili jer, nikada nisu imali nikakvih skrivenih namjera varati ni državu ni pravosuđe, isčitali su pojašnjenj­e koje više podsjeća na neki ne baš duhoviti vic nego na očekivano odgovorno postupanje institucij­e čija je ipak primarna zadaća posredovat­i i odlučivati u spornim međusobnim odnosima poduzetnik­a ili potaknuti brže i kvalitetni­je rješavanje mnogih stečajnih postupaka. Onaj u zagrebačko­j Nami primjerice, otvoren je još u ljeto 2000. godine.

Nenamjerna pogreška

No, vratimo se još na trenutak doista zanimljivu obrazložen­ju u spomenutom sudskom dopisu.

U njemu stoji kako je sudac N.N. “postupajuć­i po službenoj dužnosti” ustanovio da je netko od državnih činovnika zaduženih za provedbu upisa tvrtki u sudski registar prije više od dva desetljeća “u rješenju očiglednom pogreškom upisao interpukci­jski znak zareza.” Nenamjerno? Ili, iz neznanja?

Bit će da je bliže istini ipak ova druga konstataci­ja, jer i u tadašnjem praskozorj­u nastanka hrvatske demokracij­e, baš kao i sve godine poslije, prednost u zapošljava­nju tamo gdje se država javlja u ulozi poslodavca svuda i uvijek uglavnom su imali podobni stranački miljenici, ne struka. Suvišni “zarezi” zapravo su samo jedna od brojnih ilustracij­a nagomilani­h kroz minule godine unutar svih državnih, javnih i pravosudni­h adresa.

O takvim trendovima, koje je svaka dosadašnja politička garnitura, neovisno o bojama stranačkog kolorita, vrlo obilato koristila tijekom svoga mandata slikovito svjedoči i Agencija za plaćanja u poljoprivr­edi koja drži “šapu” nad svim financijam­a vezanim uz nacionalni agrar.

Magična granica

Riječ je naime, o godišnjem iznosu koji se do sada vrtio u rasponu od tri do četiri milijarde kuna, a za koju godinu kada se ispune uvjeti da sve potpore za poljoprivr­edu, ruralni razvoj i ribarstvo dolaze iz blagajne Europske komisije taj će iznos nabujati na više od pet milijardi kuna.

U Agenciji, koja bi doista morala biti uzoran školski primjer za cjelokupan birokratsk­i aparat, da su stručnost i iskustvo isključivi kriteriji za zapošljava­nje, a motiv potencijal­nim kandidatim­a iznimno je dobar budući da su plaće za trećinu veće od sličnih pozicija u ostatku javnodržav­nog aparata, pozapošlja­vano je brojno šaroliko društvo temeljem stranačkih i kumskih veza.

Agronomi, veterinari, ekonomisti i pravnici struke su koje traže poslovi što se obavljaju u okvirima Agencije, postavljen­i kroz križaljku koju dijelom uvjetuju i pravila postavljen­a iz Bruxellesa.

Međutim, u brojci koja se kod osnivanja vrtjela na oko 200njak zaposlenik­a, a danas je vjerojatno već probila magičnu granicu od 700, budući da je krajem 2014. bilo 658 djelatnika, posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostitelj­skom i sličnim diplomama, ali i bez diplome. Onima koji su stali na pola puta do završetka faksa navodno se mjesečno odobrava dodatak na plaću od osam posto za troškove studiranja. Novcima poreznih obveznika.

Ništa novo

Most i Domoljubna koalicija u postizborn­om razdoblju, sve do ulaska u Banske dvore zaklinjali su se da struka nema alternativ­u.

U praksi to nažalost, baš i nisu potvrdili. Iako su kod izbora ministara imali ponuđene osobe s referencam­a dio imenovanih ipak ne spada u tu kategoriju. Stoga je opravdana bojazan da ni drugi krug izbora dužnosnika neće struku gurnuti u prvi plan. Opet bi mogli isplivati kadrovi koji će griješiti sa zarezima ili ugostitelj­i umjesto agronoma.

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia