Marijan Kavran, drvni klaster

Politički lobiji forsiraju fosilna goriva, a biomasa je naš adut >> 6-7

Hrvatska u obilju ima samo drvne sirovine, no ni njome ne raspolažemo onako kako bismo trebali, o čemu svjedoči i proizvodnja peleta. O toj, ali i ostaloj problematici s kojom se suočavaju lokalni poduzetnici govori direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.

Biomasa je jedan od najpoželjnijih energenata današnjice, kako zbog ekološke prihvatljivosti, tako i cijene, no u Hrvatskoj to područje nije regulirano na optimalan način? Zašto?

Biomasa je hrvatski neiskorišten energetski potencijal. Na žalost, politički, ali i energetski lobiji preferiraju, štoviše, forsiraju fosilna goriva, jer je to mnogo veći i unosniji svjetski biznis. Toliko su snažni da uspijevaju zadržati tu arhaičnu energetsku, fosilnu doktrinu kao nacionalnu platformu te i dalje uče naše studente, koji su budući ministri ili stratezi, o tome da su na nafti bazirane, tj. vinilne industrije okosnice budućeg rasta u 21. stoljeću. To je u suprotnosti s EU politikama koje predviđaju da 2020. moramo imati 20 posto obnovljivih izvora energije (OIE), pa još je Barosova adminstracija na odlasku odredila cilj od 27 posto OIE do 2030.

Naša europska udruga biomase AEBIOM zauzima se za to da se to još podigne te o tome govori i nova EU direktiva RED II, koja je upravo u pripremi. Tu je i novi paket kružne ekonomije, koji predviđa da se sirovine potroše tamo gdje su nastale. Predlažu se novi poticaji za OIE kako bi se mogli natjecati s konkurencijom fosilnih goriva, ali i mikrokogeneracije, koje bi na razini domaćinstva proizvodile struju i toplinu za svoje potrebe, a viškove prodavale u mrežu, kao što se to radi sa solarom u SADu. Riječ je o sektorskoj avangardi u čijem stvaranju, na žalost, aktivno ne sudjeluje ni administracija ni znanstvenoistraživačka zajednica RH. Nema nas u tim procesima, a kod kuće, evo, pomalo gramzljivo, pripremamo regulativu koja bi trebala odgovarati dijelu ulagača.

Doista, zakon o obnovljivim izvorima energije stupio je na snagu 1. siječnja, a gotovo istodobno skrojen je pravilnik iako zakon za njegovo usvajanje ostavlja rok od pola godine. Čemu žurba?

Četiri dana od stupanja na snagu novog zakona pokrenuta je procedura za usvajanje pravilnika, što umnogome odstupa od uobičajene prakse prema kojoj nadležne institucije mjesecima kasne s donošenjem podzakonskih akata. Pozdravljamo nastojanja da se unaprijede prilike na energetskom tržištu, urede pojedina ulagačka područja i stvore bolji uvjeti za poslovanje svih subjekata u RH, pa tako i na području OIE. Hrvatska jako kasni za EU u dugoročnom energetskom planiranju, u Bruxellesu se već raspravlja o energetskim ciljevima nakon 2030. i/ili 2050. Mi kao da smo se probudili iz zimskog sna te preko koljena donosimo taj važni zakon na telefonskoj sjednici Vlade, koji glatko prolazi po hitnoj proceduri i u Saboru. Tim zakonom se određuju buduća ulaganja u visini nekoliko desetaka milijardi eura. Stječe se dojam da je bivši ministar gospodarstva

jako požurio s donošenjem pravilnika, posebice nakon javnog upozorenja udruge CROBIOM da novi pravilnik ciljano pogoduje velikim proizvođačima, dok male potpuno ignorira?

Ministrov postupak nije bio primjeren specifičnom političkom trenutku i institucionalnim okolnostima tehničke administracije. Sektorski analitičari u ovom forsiranju vide pogodovanje određenim interesnim skupinama, što je za stručnu javnost potpuno neprihvatljivo. Neke su tvrtke dobile rješenja kod povezanih provedbenih tijela upravo 30. prosinca 2015., a špekulira se da nisu ispunile kriterije. S druge strane, mnoge su drvoprerađivačke tvrtke odbijene s pojašnjenjem ispunjenih kvota. Sva ta pitanja uređuje upravo spomenuti pravilnik i to nam daje za pravo kada predlažemo njegovu reviziju. Zvali su nas neki dan iz Sabora i kažu kako su dobili poruku iz ministarstva da ne trebaju uplitati jer pravilnik proizlazi iz zakona i donosi ga samostalno ministar. Ne treba biti previše u materiji da bi se shvatilo kako su procedure nelogične ili, bolje rečeno, sumnjive, a rokovi gotovo 10 puta kraći od prakse EU.

Hoćete li od novog ministra gospodarstva tražiti povlačenje pravilnika ili možda i reviziju zakona?

Tražimo reviziju zakona, izmjene pravilnika te donošenje novih strategija i politika koje se tiču OIE. Nemamo službene spoznaje o daljnjoj dinamici vezanoj uz pravilnik jer Ministarstvo gospodarstva nije odgovorilo na naše dopise. Teoretski je moguće da pravilnik u ovom ili sličnom obliku stupi na snagu iznenadnom objavom u Narodnim novinama,

NAŠE PILANE I DRVNE INDUSTRIJE NISU IMALE PREDNOST PRI SKLAPANJU UGOVORA ZA SIROVINU S HRVATSKIM ŠUMAMA NA 14 GODINA, NITI U DOBIVANJU KVOTA HROTE-A