ZG Holding do ljeta rješava 2,2 mlrd. kuna obvezničkog duga
Treća sreća Gradska megatvrtka sa Zabom i PBZ-om priprema veliku operaciju
Savjetnički dvojac tek će se nakon pomnih analiza očitovati smatra li za Holding optimalnim novo izdanje domaćih obveznica, euroobveznice ili kreditni aranžman
Želeći iskoristiti povoljnu situaciju na financijskim tržištima Grad Zagreb i Zagrebački holding već su nekoliko puta započinjali razgovore o prijevremenom refinanciranju najvećeg komada duga gradskog holdinga 300 milijuna eura ili 2,2 milijarde kuna vrijednog izdanja desetogodišnjih obveznica iz 2007. U sklopu šireg financijskog pospremanja još je prije dvije godine s pripremama te operacije krenuo Slobodan Ljubičić, tadašnji čelnik ZG Holdinga. No, iste je godine zbog istraga podnio ostavku pa je taj posao pao u drugi plan, ostavljen
naŽELJKO sljedniku. Dejan Fičko je, međutim, na mjestu šefa Holdinga lani bio dovoljno tek da stigne najaviti da je novoj upravi “na prvom mjestu refinanciranje obveznica”. Taj posao napokon će se, čini se, odraditi. Prema izvorima bliskim gradskim vlastima, plan je da se taj obveznički dug riješi prije ljeta. Dakle, godinu dana prije dospijeća, odnosno prije nego što taj dug postane kratkoročni. Pripreme su povjerene dvjema vodećim bankama u Hrvatskoj, Zagrebačkoj i Privrednoj.
Iz Uprave Zagrebačkog holdinga na naš upit nismo dobili odgovor. No, iznoseći niz mjera financijskog restrukturiranja koje su poduzete od 2013. kad je Holding pod upravom Ive Čovića
bio doveden u “stanje predstečaja” predsjednica Uprave ZGHa Ana Stojić Deban još jesenas je kao korak koji slijedi najavljivala i refinanciranje obveznice.
Investicijski bankari Zabe i PBZa tek će nakon pomnih analiza Holdingu predložiti po njima optimalan način na koji će se to odraditi. Dakle, hoće li to biti izdanje domaćih obveznica, euroobveznice ili pak kreditni aranžman, trebalo bi se znati za približno dva mjeseca. Utoliko je još prerano govoriti i bi li se u opciji eurobonda aranžerski krug širio ili bi se za uspješan plasman Zabi i PBZu samo pridružile njihove matične banke.
Jednako tako, teško je reći koliko će na konačan izbor financijskog instrumenta u preslagivanju duga utjecaja imati obilna (sve obilnija) likvidnost u domaćem bankarskom sustavu te manjak kvalitetne kreditne potražnje.
DUG ZAGREBA JE U TERMINIMA BDP-A
GRADA NA KRAJU 2012. IZNOSIO 17,8 POSTO BDP-A GRADA
HNB je jučer održao prvu od četiri najavljene ovogodišnje strukturne obratne repo aukcije, na kojoj je bankama plasirao 565 milijuna kuna likvidnosti po fiksnoj cijeni od 1,8 posto. Na prvoj takvoj aukciji središnja banka prihvatila je sve pristigle ponude banaka među kojima, kako doznajemo, nisu sudjelovale dvije najveće, Zagrebačka i PBZ banka. Datum namire je 18. veljače, a ponovni otkup bit će 18. veljače 2020. godine. Aukcijama HNB ban- kama omogućuje izvore dugoročne kunske likvidnosti po nižim kamatnim stopama pri čemu se kao kolateral prihvaćaju dužnički vrijednosni papiri izdavatelja iz Hrvatske. Time bi strukturne repo aukcije trebale otvoriti vrata bankama da intenzivnije i uz niže kamate odobravaju kredite tvrtkama i građanima u domaćoj valuti, eliminirajući tako valutni rizik.
“Uvođenje strukturnih operacija očekivano je spustilo kunsku krivulju prinosa. Uz očekivano postupno jača- nje kreditne aktivnosti, u skladu s jačim intenzitetom oporavka gospodarstva, procjenjuje se da bi ukupan učinak mogao približno dosegnuti iznos spuštanja obvezne pričuve za jedan postotni bod ili oko tri milijarde kuna”, poručuju iz HNBa. U bankama je mjera pozdravljena, iako se ocjenjuje da će teško snažnije promijeniti strukturu kreditiranja dok god je oročena štednja, kao primarni izvor financiranja, čvrsto vezana za europsku valutu.