Okrugli stol: peleti
Drvna biomasa Slavoniji bi mogla vratiti ljude i donijeti bolje dane >>
Drvna industrija čini 3,6 posto ukupnog hrvatskoga BDP-a, ali već dulje vrijeme svjedočimo nebrizi Vlade za ovaj sektor, kaže Marijan Kavran iz drvnog klastera
Šumarstvo i drvna industrija za Slavoniju nemaju samo gospodarsku nego i društvenu važnost, istaknuo je Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, na otvaranju Okruglog stola “Trendovi u proizvodnji i potrošnji drvne biomase”, koji su u utorak u Otoku kod Vinkovaca organizirali Poslovnidnevnik i drvna industrija Spačva u suradnji s Vukovarskosrijemskom županijom.
Marijan Kavran, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera, i ovom prigodom je ponovio dobro znanu činjenicu da je ovaj dio Slavonije najbogatije drvno područje, ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Naravno, riječ je o postojbini stoljetnih slavonskih hrastova. Kavran smatra kako, unatoč svim preduvjetima da drvo bude hrvatski nacionalni ponos, ono to danas zbog mnogo čega nije.
“Drvna industrija čini 3,6 posto ukupnog hrvatskoga bruto društvenog proizvoda (BDP), ali već dulje vrijeme svjedočimo nebrizi Vlade za ovaj sektor. Možda najbolji primjer za
to je Zakon o obnovljivim izvorima energije im pravilnik, koji je prošla Vlada donijela na telefonskoj sjednici pred sam kraj mandata, a bez neke ozbiljnije javne rasprave. Nadam se da ćemo s novom garniturom postići bolji napredak”, kazao je Kavran.
Koliko je drvo važno za ovaj kraj, podsjetio je i Josip Šarić, gradonačelnik Otoka, koji je naglasio da su šumarstvo i drvna industrija način života ovog grada već generacijama. Šarić je upozorio na to da u posljednje vrijeme, s opadanjem snage drvne industrije, dolazi i do depopulacije ovog kraja. Stoga očekuje da bi novi trendovi, prije svega proizvodnja i korištenje biomase, prije svega drvnih peleta, mogli ovom dijelu Slavonije donijeti bolje dane.
Svoj obol razvoju peleta daje i sam Grad koji je odlučio u svoj vrtić i poduzetnički centar uvesti grijanje na pelete, a u skoro vrijeme i moderna bi zgrada gradske uprave trebala s plinskog grijanja prijeći na pelete. Božo Galić, vukovarskosrijemski župan, ističe kako su poljoprivreda i šumarstvo stupovi razvoja ove županije te da uvelike utječu na društvene trendove u Otoku i okolici.
Galić smatra da bi se bolje trebala iskoristiti činjenica da ovaj kraj leži na bogatoj i kvalitetnoj sirovini te da bi se njezinom preradom i korištenjem drvnih prerađevina kao energenta mogla uvelike poboljšati gospodarska situacija u Županiji.
Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede, kazao je da se u sljedećem razdoblju očekuje veliki razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), a da bi tu trebala prednjačiti učinkovito korištenje drvne biomase. Križaj je iznio podatak da se u svijetu godišnje nastane 300 tona biomase po stanovniku, a da se od toga iskoristi svega tri posto. I on je pozvao na jače korištenje biomase koja je 100 posto hrvatski proizvod.
na hektara šuma, što je 48% teritorija Hrvatske, od toga je samo 900 tisuća ha pogodno za gospodarsku djelatnost. Ostatak se odnosi na krške ili zaštićene šume. Potražnja za sirovinom je veća nego što ima resursa i to je problem i u idućem razdoblju”, kaže Kuric. Stjepan Risović sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu objašnjava da je u posljednje vrijeme blago smanjen interes za drvnom biomasom kao energentom zbog drastičnog pada cijene nafte. Ne prestaje, međutim, razvoj te tehnologije. “Samo Njemačka godišnje izradi 450.000 peći za pelete, a većina njih je manja od 50 kW, što znači da se potiču mali projekti u kojima se može iskoristiti što bolje ovo ekogorivo. Sada imamo brojače potrošnje struje, a u budućnosti bismo mogli imati i mjerače ispuštanja CO2. Tada će se vidjeti i prava cijena svakog energenta”, objasnio je Risović. Iako je svjestan da je sada cijena nafte jako niska i da je konkurentna drvnoj biomasi, Dario Puljiz, predsjednik Uprave drvne industrije Spačva, procjenjuje da je riječ o privremenom padu i da će nafta u perspektivi biti skupa. Usto, drvna biomasa ima efekt i na regionalni razvoj, što joj uz nisku cijenu i ekološku prihvatljivost, daje prednost pred drugim gorivima. “Ovakva tehnologija pridonosi i kružnoj ekonomiji. Primjenom tehnologije peleta pomaže se drugim proizvođačima, kako same biomase, tako i metalurgiji, koja radi peći i kotlove te ih servisira. Ušteda koja se ostvari s jeftinijim grijanjem se pak troši u lokalnim trgovinama i obrtima tako da u konačnici od toga svi profitiraju”, kaže Puljiz.
I Pašalić među nezadovoljnicima
Kristijan Lovrenčak, direktor vukovarske tvrtke Tehnostan, kazao je da ih je isprva njihov sustav grijanja na pelete negativno iznenadio, no stabiliziravši parametre, u prvoj su godini ostvarili uštedu od 20%. Saša Senčar, član Uprave tvrtke Senko, koja proizvodi peći, drži da bi trebalo pooštriti regulativu koja omogućava da se u Hrvatskoj instalira jeftina i nekvalitetna tehnologija za spaljivanje biomase, koja ne ostvaruje uštede i čistoću izgaranja poput one s europskim standardima, kakvu radi i Senko. Iako nije sudjelovao u panelu, za riječ se javio i Ivić Pašalić, bivši političar i Tuđmanov savjetnik za unutarnju politiku, kasnije i građevinski poduzetnik, koji ulazi u biznis s biomasom.
Požalio se da je bivša Vlada dodijelila kvote za OIE iz biomase netransparentno, a sumnja i na niz nepravilnosti zbog kojih su mnogi drvoprerađivači ostali bez kvota. Sve su kvote do 2020. već dodijeljene, ispod crte je ostalo zahtjeva ‘teških’ 30 MW, pa Pašalić predlaže reviziju svih dodijeljenih dozvola.
POTRAŽNJA ZA SIROVINOM PUNO JE VEĆA OD RESURSA, TO ĆE BITI PROBLEM U IDUĆEM RAZDOBLJU
Danko Kuric
Hrvatske šume U PRVOJ GODINI SUSTAVOM GRIJANJA NA PELETE OSTVARILI SMO UŠTEDU OD ČAK 20 POSTO Kristijan Lovrenčak
Tehnostan TREBA POOŠTRITI PRAVILA KOJA OMOGUĆAVAJU UVOĐENJE LOŠE TEHNOLOGIJE ZA SPALJIVANJE BIOMASE
Saša Senčar
Senko U AUSTRIJI VRIJEDE ISTI ZAKONI, NO TAMO SE MOŽE ZAŠTITITI DOMAĆA PROIZVODNJA
Sven Mueller Fond za zaštitu okoliša VEĆINA KOGENERERACIJA ZA KOJE SU IZDANE KVOTE NE UDOVOLJAVA ZADANIM PRAVILIMA Raoul Cvečić Bole
CroBiom PRIMJENOM TEHNOLOGIJE PELETA POMAŽE SE DRUGIM PROIZVOĐAČIMA, PRIMJERICE METALURGIJI
Dario Puljiz
Spačva ZAŠTO HRVATSKE ŠUME INZISTIRAJU NA PROFITABILNOSTI I TAKO UNIŠTAVAJU DRVNU INDUSTRIJU?
Marija Kavran
Hrv. drvni klaster
IMAMO BROJAČE POTROŠNJE
STRUJE, AU BUDUĆNOSTI BISMO MOGLI IMATI MJERAČE ISPUŠTANJA CO2
Stjepan Risović
Šumarski fakultet