Mali brodograditelji
‘Premijeru, vratite nam klaster i poticaje, Unija ih ne brani’ >>
Klaster je lani ugašen zbog propusta u vođenju, a bio je važna karika za izvoz, kažu u Udruzi malih brodograditelja
Uprošloj je godini ugašen velik broj tvrtki u maloj brodogradnji: od njih 146, koliko ih se bavilo proizvodnjom plovila, o(p)stalo ih je tek 50ak, koje ipak uspijevaju preživjeti. Posljednjih godina ta je djelatnost pogođena ne samo krizom i osjetno manjim narudžbama, a ostala je i bez potpore države netom nakon što ju je počela dobivati, pa je Udruženje male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) zatražilo razgovor s premijerom Tihomirom Oreškovićem.
Kako objašnjava Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje, premijera žele upozoriti na velik potencijal te djelatnosti, koja je od početka dvijetisućitih do krize bila najbržerastuća proizvodnja i od šest malih proizvođača, koliko ih je bilo u startu, popeli su se na 146, s time da je uz njih vezan i cijeli niz pratećih djelatnosti, od ovlaštenih servisera, brodopopravljača do projektanata, pa je broj tvrtki vezanih uz proizvodnju malih brodova oko 350. Prije krize u tvrtkama za proizvodnju plovila broj zaposlenih bio je 1700, dok je sada spao na 300tinjak.
Jedna od važnih tema na koju mali brodograditelji žele upozoriti premijera Oreškovića jest potreba revitalizacije klastera male brodogradnje. Zbog propusta u vođenju klastera on je, naime, lani ugašen. No, za tu djelatnost, koja je uglavnom fokusirana na domaće kupce, klaster je, ističe Vukušić, bio važna karika u podizanju konkurentnosti i proboju na strana tržišta, na kojima je pojedinačan proboj do kupaca izuzetno težak. Zajednički je kroz klaster nastupalo 30ak proizvođača i ponovnim povezivanjem kroz klaster izvoz bi se s postojećih 15ak posto vrlo brzo mogao udvostručiti.
Vjetar u jedra maloj brodogradnji dalo bi i ponovno uvođenje poticaja za tehnološko unapređenje i inovativnost proizvodnje te nabavu opreme i izvoz, koje je država davala dvije godine. Riječ je o četiri milijuna kuna u 2010. i 10 milijuna kuna u 2011. godini. No, zabranom potpora velikoj brodogradnji nestao je novac i za male brodograditelje. Vukušić, međutim, ističe kako europska regulativa ne zabranjuje pomoć razvoju ovog sektora.
Negativno je na poslovanje proizvođača malih brodova utjecala i porezna politika, kojom Hrvatska opterećuje kupnju plovila, osim za gospodarske svrhe, odnosno za čarter. Budući da domaći kupci čine glavninu kupaca plovila malih brodograditelja, to se i te kako osjeti i koči razvoj ove proizvodnje, kaže Vukušić. Tim je nametom anuliran efekt ukidanja trošarina, za koje su mali brodograditelji godinama vodili rat s državom. Usto, ulaskom u EU olakšan je uvoz plovila iz drugih članica, no problem su starija plovila, za koja hrvatska država nema kriterije i ne nadzire kvalitetu te utjecaj na okoliš.
POGODILO NAS JE I UVOĐENJE POREZA NA KUPNJU PLOVILA, DOMAĆI KUPCI NAMA SU GLAVNI