Poslovanje banaka u EU ugrozili loši krediti, hrvatske sigurne
Nova kriza? Europske banke traže pomoć, Draghi kaže: mogu se spasiti same
Naše su banke sigurne jer su visoko kapitalizirane i ne funkcioniraju kao poslovnice europskih matica, kaže Vujčić
Europske banke traže pomoć Marija Draghija, guvernera Europske središnje banke (ECB), i u dramatičnom pismu tvrde da bi moglo doći do “kolapsa sustava”. Drugim riječima, banke ponovo, nakon što ih se spašavalo novcem poreznih obveznika, traže čisti keš. Iako banke prijete da bi se mogla ponoviti kriza iz 2008., ovaj put one nemaju problem s nedostatkom novca, već činjenicom kako moraju dijelom zarađenog novca pokrivati kredite koji se ne otplaćuju na vrijeme. To uzrokuje pad vrijednosti dionica i posljedično udar na dioničare. Prošli tjedan europske banke zabilježile su potop na tržištima kapitala u kojem je izgubljeno 25 posto njihove burzovne vrijednosti, a osam najvećih banaka od početka krize 2008. izgubilo je 420 milijardi eura tržišne vrijednosti. Sada pokušavaju vratiti dio novca uloženog u fondove osnovane nakon krize da bi se spriječilo ponavljanje spašavanja banaka novcem građana.Pismo je pristiglo nakon što je Draghi pred eu- ropskim parlamentarcima zaključio da banke svoje probleme mogu riješiti i “normalnim putem” čime je želio naglasiti kako većina banaka ima dovoljno svog novca i da kroz nekoliko godina mogu podnijeti trošak loših kredita.
Prosječno je u bankama u EU oko 6 posto loših kredita, za razliku od Hrvatske gdje je stopa veća od 17 posto. Europski prosjek ruše veće banke u kojima je tek 4 posto plasmana teško naplativo, dok male banke imaju oko 18 posto loših kredita. Relativno dobru statistiku može ugroziti niska cijena nafte jer su banke do- sta ulagale i kreditirale energetski sektor, što je potencijalna opasnost od novih loših plasmana. Hoće li Draghi popustiti bankama vidjet ćemo u idućim tjednima, no ta bi odluka značila stavljanje njihovih vlasnika u povlašteni položaj nakon što je tijekom dužničke krize većina banaka već dobila pomoć.
Ni guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ne vjeruje da je sustav ugrožen. Iako su među bankama koje su se obratile Draghiju i vlasnice nekih hrvatskih banaka, Vujčić ne strepi za domaće tržište. “Naše su banke apsolutno sigurne jer su visoko kapitalizirane i ne funkcioniraju kao poslovnice europskih matica, nego samostalne podružnice. U prosjeku imaju gotovo duplo veću adekvatnost kapitala nego europske banke”, ističe guverner.
Zato ne bi bilo dobro da se domaće banke povedu za primjerom austrijskog BKSa koji je svoju hrvatsku podružnicu odlučio pretvoriti u poslovnicu. To znači da više ne podliježe hrvatskoj strožoj regulativi i da ne mora imati onoliko kapitala koliko imaju domaće banke, što ga čini osjetljivijim na potrese u budućnosti.