Bez suficita od bar 0,1 posto dug grada Zagreba će rasti
Održivost zaduživanja Žestok kritičar Milana Bandića i guverner HNB-a upozoravaju:
Kako bilo, više zahvaljujući spletu okolnosti nego namjeri ili vizionarstvu dosadašnje bi odugovlačenje Holdingu moglo čak ispasti isplativo. Jer, u međuvremenu se i njegova krvna slika dodatno poboljšala, što je jesenas potvrdila i rejting agencija Standard&Poor’s podizanjem kreditnog rejtinga Holdinga (s B na B+). S&Povi analitičari to su obrazložili u prvom redu procesom restrukturiranja i poboljšanom likvidnošću društva.
Nizom mjera financijske konsolidacije pokrenutih još Ljubičićevim dolaskom (tj. povratkom) u ZGH 2013. dug je smanjen za 1,6 milijardi kuna, podsjetila je Deban tom prilikom. S&P je pak vezano uz reprogramiranja kratkoročnih i dugoročnih obveza apostrofirao komotnu situaciju s likvidnošću (više od 300 milijuna kuna gotovine na računu plus stotine milijuna na raspolaganju po osnovi dugoročnih kreditnih linija).
Financijski rezultati poslovanja za 2015. još nisu poznati, ali tijekom 2014. (što je bila prva godina nakon izdvajanja nekih podružnica) sam ZGH je iskazao 17 milijuna kuna dobiti, a na razini grupe 38 milijuna. Sve u svemu, jesenas su u S&Pu konstatirali da veći financijski izazovi i moguće poteškoće za ZGH slijede tek 2017. kad na naplatu dolazi gotovo tri milijarde kuna obveza. Prema svemu sudeći, od toga će se više od dvije trećine riješiti već za tričetiri mjeseca.
Dug Zagrebačkog holdinga kao dio šire definicije duga Grada Zagreba nedavno je bio i tema jednog znanstvenog rada objavljenog početkom ove godine u Ekonomskom pregledu. Tema rada je zapravo ocjena održivosti duga Zagreba “metodom međuvremenskog proračunskog ograniče- nja”, ali on daleko više intrigira zbog činjenice da ga potpisuju SDPov žestok kritičar Milana Bandića Davor Bernardić i guverner HNBa Boris Vujčić. Taj autorski tandem napravio je i projekcije uže i šire definicije duga Grada (bez i sa Holdingom), no kako to nerijetko biva u znanstvenim radovima, scenariji se referiraju na prilično neažurne podatke u o stanju duga: rujan 2013. za Grad te 2012. za Holding.
“Kako bi mogao provesti velike gradske investicijske projekte, ZGH je morao povećati svoje zaduženje”, a to je, kako stoji u članku, rezultiralo s 15,2 milijarde kuna duga Holdinga, odnosno u terminima BDPa Grada 14,4 posto. Grad Zagreb je, kažu, njegov vlasnik pa će i u slučaju da Holding ne bude u stanju ispunjavati svoje financijske obveze morati preuzeti otplatu, ističu autori. Stoga su u analizu održivosti proračunskih kretanja Grada Zagreba uključili i dug najvećeg komunalnog poduzeća u zemlji.
Tako definiran dug Zagreba je u terminima BDPa Grada na kraju 2012. iznosio 17,8 posto BDPa Grada. A na temelju prosječne stope BDPa Grada te njegovih proračunskih deficita u razdoblju od 2002. do 2013. dvojac je napravio i nekoliko dugoročnih scenarija održivosti duga. Ukratko i pojednostavljeno, zaključili su da bi Grad Zagreb dugoročno trebao ostvarivati primarni proračunski suficit od 0,1 posto kako se tekuća razina zaduženja ne bi povećavala.