Javna nabava ključ za obnovljive izvore
Zaštita Sirovina iz šuma mora biti dostupna tvrtkama
Ivić Pašalić, koji ulazi u biznis s biomasom, požalio se na dodjelu kvota za OIE iz biomase i zatražio reviziju zbog ‘niza nepravilnosti’
Najveći problem obnovljivih izvora energije (OIE), pa tako i drvne biomase, je što se pokušava riješiti u jednom resoru, a ne suradnjom i koordinacijom, istaknuo je Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), na panel diskusiji “Peleti – neotkrivena prilika” koja se održala na Okruglom stolu “Trendovi u proizvodnji i potrošnji drvne biomase” .
“Dok se obnovljivi izvori ne stave u povoljniju poziciju na tržištu, neće se moći dovoljno brzo razvijati”, kazao je Müller. Dodao je da se domaći ekoproizvod poput peleta mogu zaštiti na učinkoviti način, bez optužbi za narušavanje tržišne utakmice. Kao uspješan primjer takve zaštite navodi slučaj kada je FZOEU u sustav gospodarenja otpadom stavio kriterij blizine, koji je u povoljniji položaj stavio lokalne operatere.
Ako Može Jadrolinija, mogu i Šume
“Gotovo cijlea količina hrvatskih peleta odlazi u izvoz, te druge zemlje koriste i bilježe blagodati jeftinijeg grijanja i smanjene emisije CO2. Pokušajte u Austriji kupiti pelete. Ne možete. Nitko vam ih neće prodati. U Austriji vrijede isti EU tržišni zakoni kao i u Hrvatskoj, a tamo se ipak može zaštititi domaća proizvodnja i pokrenuti lokalno gospodarstvo”, ističe Müller. Marijan Kavran, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera, kazao je da je prošla Vlada nanijela gotovo nepopravljive šte- te domaćem drvnom sektoru svojim Pravilnikom o obnovljivim izvorima energije. Njime su, istaknuo je, privilegirani strani investitori i veliki proizvođači, a Kavran sumnja da su interesa u tome imali i neki pomoćnici ministra i drugi službenici koji su sudjelovali u izradi takve pravne regulative.
“Riječ je o potencijalu od nekoliko milijardi eura koji ne smijemo samo tako propustiti. Sirovina iz hrvatskih šuma mora biti dostupna domaćim tvrtkama, a mora se poticati i domaća proizvodnja. Kako druge zemlje mogu imati način, uz poštovanje svih zakon tržišne utakmice, zaštititi domaći proizvod? Glavni problem je sustav javne nabave. U Njemačkoj se u javnoj nabavi više od 80% vrijednosti odnosi na domaći proizvod i teško ćete vidjeti da tamošnja policija ili državne službe voze nenjemačke automobile”, navodi Kavran.
Predlaže da se naprave tehnički uvjeti koji će obvezivati korisnike državnog proračuna da pri izgradnji ili obnovi svojih prostora koriste hrvatske parkete, hrvatsku biomasu za grijanje i sl. “Cijeli drvni sektor pati zbog nedostatka državne brige. Hrvatske šume su, baš kao i Jadrolinija, javna poduzeća kojima je primarna funkcija ona društvena, a tek onda profitabilnost. Ako može Jadrolinija bavljati svoju javnu funkciju povezivanja nerentabilnim linijama hrvatskih otoka, što se onda subvencionira iz proračuna, ne vidim zašto Hrvatske šume inzistiraju na profitabilnosti i na taj način uništavaju čitavu drvnu industriju”, kaže Kavran. Danko Kuric, voditelj službe za razvoj Hrvatskih šuma, uzvratio je da je riječ o trgovačkom društvu koje ima društvenu i ekološku, ali ponajprije gospodarsku svrhu učinkovitog upravljanja državnim bogatstvom. “Iako se često barata podatkom da Šume gospodare s 2,7 miliju-