Jesmo li mi konkurentni svojim znanjima i vještinama? Možete li usporediti trendove Hrvatske i EU?
Da i ne. Mladi često jesu, ali ne dovoljno. Kod onih starijih, kako zaposlenih, tako i nezaposlenih, postoji veliki prostor za unapređenje. Hrvatska tu kaska za Europskom unijom, premda smo donijeli nacionalnu strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. Temelj strategije je cjeloživotno učenje i obrazovanje. Završetkom formalnog obrazovanja naše učenje nije gotovo, nego tek počinje. Što prije to shvatimo, to bolje za nas. Ključne kompetencije cjeloživotnog učenja obuhvaćaju cijeli niz kompetencija koje su potrebne u budućnosti da bi EU i njezini građani bili sposobni nositi se s globalnom konkurencijom: od komunikacije na materinjem i stranom jeziku, digitalne kompetencije, učiti kako se uči, do matematičke pismenosti i osnovnih znanja iz znanosti i tehnologije i druge, koje će punu implementaciju u sustav formalnog obrazovanja u Hrvatskoj doživjeti vjerojatno kurikularnom reformom. Poseban naglasak bih stavila na kompetenciju poduzetništva. Ono se ne odnosi samo na poduzetništvo u smislu osnivanja i vođenja poduzeća, nego na poduzetnički duh – našu sposobnost da sami preuzmemo stvari u svoje ruke: odgovornost za vlastiti rast i razvoj, aktivno upravljanje svojom karijerom kao zaposlenik ili poduzetnik, sposobnost prilagodbe promjenama, samomotivaciju, kreativnost i inovativnost. Za to ne trebamo čekati kurikularnu reformu. Upitajmo se što mi možemo učiniti već danas, da nam sutra bude bolje. Preuzmimo odgovornost za vlastiti napredak.