Od Brestovca ćemo za 3 mil. eura napraviti uspješnu tvrtku

>>

Bjelovarski proizvođač i trgovac namještajem Prima grupa preuzela je nedavno posrnuli Brestovac. O planovima vezanim uz tu akviziciju, stanju u drvnoj industriji i maloprodajnim ciljevima za Poslovni dnevnik govori vlasnik Renato Radić.

Procjenjivalo se da će se dolaskom Ikee u Hrvatsku poslovanje ne samo proizvođača već i trgovaca namještaja znatno urušiti. Kako je Prima prošla u toj utakmici?

Pojava velikog svjetskog igrača donijela je novu dinamiku na hrvatskom tržištu namještaja, mnogi su procjenjivali moguće prijetnje i posljedice strahujući od negativnih trendova. Dolazak Ikee iskoristili smo da postanemo još bolji u određivanju prema potencijalnim kupcima i njihovim očekivanjima. Mislim da smo tu zadaću uspješno odradili, nisu nam preuzeli kupce. Mi smo definitivno Ikeu iskoristili za još bolje pozicioniranje na lokalnom tržištu.

Kako ste poslovali u 2015.?

Prihodi su na razini onih iz 2014. Prošlu smo godinu zapravo iskoristili za jačanje performansi vlastitog sustava, to nam je bio glavni fokus. Pregrupirali smo se i definirali standarde kako bismo kupcima jamčili još bolji omjer kvalitete i cijene. Radili smo intenzivno i na razvoju ljudskih potencijala. Izradili smo i plan nove petogodišnje ekspanzije.

U portfelj ste dodali i drvnu industriju Brestovac.

Brestovac je kupljen jer smatramo da je to projekt s dobrom perspektivom u proizvodnji masivnog namještaja. Ovu godinu iskorist ćemo za pripremu i postavljanje proizvodnje. Uspjeh, naravno, nije moguće očekivati preko noći, no uvjeren sam u dobre rezultate uz uvjet dobivanja dovoljno kvalitetne drvne sirovine, što ne ovisi o nama već o državnim adresama, resornom ministarstvu i Hrvatskim šumama. Proizvodnja namještaja uvrštena je kao strateška djelatnost u nacionalnu industrijsku strategiju, pa se svi proizvođači nadaju uspješnijoj suradnji u dobi- vanju dovoljnih količina drvne sirovine, ali i logistici kroz druge modele potpore. Hrvatska se, s obzirom na sirovinu koju imamo, može i mora Europi nametnuti kao zemlja prepoznatljiva po proizvodnji vrhunskog namještaja.

Tvrtku ste kupili u stečaju, proizvodila je namještaj, no nije uspjela opstati. Što planirate, navodno namjeravate zaposliti od 300 do 500 ljudi?

Brestovcu namjeravamo vratiti negdašnji sjaj, ali s novim proizvodnim programom koji tržište traži. Viziju imamo, znamo što sve trebamo odraditi i spremni smo za taj izazovni proces. Uložit ćemo 23 milijuna eura u nove tehnologije i uvjereni smo da ćemo u iduće tri godine uspješno realizirati taj projekt.

Hrvatski namještaj, podne obloge i stolarija sve su traženiji. Mogu li poduzetnici sami potaknuti razvoj sektora, što bi država trebala učiniti?

Drvna industrija u ukupnom izvozu drži udjel veći od 10 posto, izvozi 65 posto svoje proizvodnje i za devet mjeseci 2015. ostvarila je suficit veći od 400 milijuna eura. Malo koja industrija u RH ima takve rezultate. Uz kvalitetnu potporu države u iduće 34 godine možemo rasti najmanje 50 posto. Da to ostvarimo trebamo ulagati u nove tehnologije, moramo imati sigurnu isporuku sirovina, ali i obrazovni sustav koji će na svim razinama školovati potrebne kadrove. O ovoj se proizvodnji nikada nije vodila velika skrb, bila je prepuštena sama sebi. Gdje bismo bili da smo imali pravu logistiku, onakvu kakvu, primjerice, Turska daje svojim proizvođačima. Industrijska strategija je donesena, uključeni smo u nju, no taj dokument nije razrađen. Vlada mora što prije vrlo jasno reći kakav okvir možemo očekivati u idućih 10 godina. Mora odgovarajućim mjerama podržati proizvodnju, pružiti jamstva i stimulirati ljude na ulaganja i ostanak.

Drvna industrija vezana je uz ruralna područja pa time dugoročno nije bitna samo s gospodarskog aspekta već i zbog nacionalne sigurnosti zadržavanja stanovništva u prostoru, ali i opstanka mirovinskog i zdravstvenog sustava. Razradom strategije treba otvoriti mogućnost razvoja još mnogih poduzetnika, prostora za to imamo. S obzirom na Primina iskustva u proizvodnji masivnog, pločastog i tapaciranog namještaja, mi možemo biti jaka poluga u ukupnom razvoju proizvodnje namještaja u RH, ali i u izvozu. No, Prima tu nije najvažnija, mi već imamo trasiran put. Mjerama treba podržati održivi razvoj i postojećih i novih tvrtki.

O nebrizi prema drvnoj industriji svjedoči i podatak da je ne prati nikakav nacionalni zakonski okvir, samo Uredba EU o suzbijanju trgovine ilegalno posječenim drvom.

Očekujemo da će Vlada prepoznati važnost ove industrije i da način na koji se upravlja resursima nije dovoljno dobar. Zakon je jedan od alata koji i te kako može pomoći boljem iskorištenju raspoloživih potencijala uz očuvanje proizvodnje na ruralnim područjima.

Uz snažnu maloprodaju na domaćem tržištu, u BiH imate proizvodnju namještaja, a u Makedoniji samo trgovine. Imate li novih planova za regiju?

Motiv za pokretanje proizvodnje u susjednoj BiH su bolji uvjeti poslovanja. Izdvojit ću niže troškove energenata i radne snage. Radimo tapecirani namještaj, proizvodnju koja ima dugu tradiciju i visoku kvalitetu, pa smo s tim asortimanom konkurentni i na europskom tržištu. U Hrvatskoj imamo 52 trgovine i pet u Makedoniji te ocjenjujemo da smo ta tržišta potpuno pokrili. Regija nam nije zanimljiva, naš pogled je sada uperen k Europskoj uniji...

Namjeravate negdje u EU otvarati vlastite trgovine?

Da. Slovenija je prvi izbor jer već imamo dosta kupaca s tog područja. Velika je sličnost tržišnih navika, a i logistički je najlakše riješiti. Nećemo startati u Ljubljani, nego iz nekih manjih gradova. Podsjetit ću, Prima je već prisutna u EU, izvozimo 30 posto proizvodnje. Njemačka, Belgija, Švicarska, Austrija, Nizozemska naša su tržišta, ali i Izrael, Grčka, Rumunjska te Češka i Slovačka. Godišnja prodaja namještaja na tržištu EU je oko 100 milijardi eura, uzeti samo mali dio iz tog velikog kolača dovoljno je za naš veliki rast.