Marićev proračun
Pažljivo balansiranje između štednje i rasta
RAZNA DAVANJA VEZAT ĆE SE UZ TZV. IMOVINSKI CENZUS. TO ĆE OMOGUĆITI CILJANO RASPOREĐIVANJE SREDSTAVA, A PRIMJENIT ĆE SE OD PRIJEVOZA UČENIKA DO DOPRINOSA UMJETNIKA
Zbog gubitaka banaka 700 milijuna kuna manje prihoda od poreza na dobit, za mirovine 400 milijuna više
Premijer Tihomir Orešković danas putuje u London na investicijsku konferenciju za zapadnobalkanske zemlje. Bit će to prilika da s ulagačima popriča o ulagačkim projektima na kojima Vlada temelji planove smanjenja potreba za zaduživanjem i kroćenja rasta javnog duga, odnosno rasta investicija i učvršćivanja gospodarskog oporavka. Jačanje gospodarskog oporavka i aktiviranje državne imovine ministar financija Zdravko Marić i ovih je dana apostrofirao kao dva od tri ključna prioriteta Vlade. Tu je, dakako, i proračunska politika smanjivanja deficita. Koliko je to važno, dovoljno govori već simulacija u slučaju porasta kamatnih stopa. Hrvatska danas na dug u prosjeku plaća kamatu od 4,3 posto, a porast za samo jedan postotni bod, do 2020. bi značio da moramo izdvojiti dvostruko više nego danas, kad za kamate po javnom dugu trošimo 12 milijardi.
Iako u Ministarstvu financija privode kraju izradu Smjernica fiskalne i ekonomske politike, ministar Zdravko Marić još uvijek oprezno dozira konkretne mjere koje bi trebale rezultirati svođenjem deficita proračuna opće države na blizu tri posto BDPa. Imajući u vidu procjene Europske komisije da bi deficit 2015. mogao biti oko 4,2 posto, Vladine najave impliciraju prilagodbu reda veličine 3,5 do 4 milijarde.
Uz pretpostavku oko dva posto realnog rasta BDPa i blago pozitivne stope inflacije, za približno toliko milijardi proračunski bi prihodi ove godine mogli porasti već po osnovi gospodarskog rasta. No, stvari nisu tako jednostavne. Za ostvarenje ciljane fiskalne prilagodbe trebat će dosta dodatnog napora. Jer, primjerice, izdaci za kamate, koji su na razini državnog proračuna porasle oko 600 milijuna kuna, na 11 milijardi (na razini opće države već su na 12 milijardi), za barem toliko porast će zasigurno i ove godine, neovisno o nastavku povoljnih uvjeta na tržištima.
Bez transfera mirovinaca?
Istodobno, kako ističe ministar, samo po osnovi priljeva novih umirovljenika i tzv. indeksacije mirovina, u ovogodišnjem proračunu za mirovine treba osigurati oko 400 milijuna kuna više nego lani, što znači oko 37,3 milijarde. Dvojbeno je i mogu li na prihodnoj strani mirovinski doprinosi biti na razini lanjskih, a naročito preklanjskih. Tijekom 2014. i 2015. u proračun je iz fondova drugog stupa jednokratno transferirano oko 4,5 milijarde kuna mirovinske štednje profesija s beneficiranim radnim stažem (od čega 3,1 milijarda u 2014.). Bivša je Vlada Europskoj komisiji u Planu konvergencije i za 2016. najavila još jednu rundu prijenosa mirovinske štednje. Međutim, skupina zanimanja na koju se to odnosi mahom su profesije s visokim plaćama čije računce nisu baš jednoznačne.
Zbog gubitaka banaka kao posljedice konverzije CHF kredita proračun pak gubi 700 milijuna kuna prihoda od poreza na dobit. Ukupan prihod od tog poreza vjerojatno se ipak neće baš toliko smanjiti u odnosu na prošlu godinu (kad ga je naplaćeno 6,2 milijarde) jer se ove godine očekuju efekti lanjskog pooštravanja kriterija za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Njeno je korištenje uvjetovano je stvarnim investicijama u dugotrajnu imovinu, a prema procjenama bivše vlade, efekt toga u 2016. trebao bi biti između 400 i 500 milijuna. Ove bi godine, usto, na povećanje nekih stavki trebala utjecati i činjenica da npr. lanjsko povećanje trošarina (na energente, duhan) nije bilo u primjeni svih 12 mjeseci. Međutim, tu se ipak radi o desetak puta manjim efektima od, primjerice, učinaka koje bi imalo povećanje osnovica plaća državnih zaposlenika zbog rasta BDPa (prosječno dva ili više posto u dva kvartala) u slučaju da se aktivira sporazum od prije šestsedam godina.
Dakako, zato su razgovori sa sindikatima trenutno jedan od važnijih prioriteta Vlade, a Marić vjeruje da će nakon što im izloži Vladine planove naći zajednički jezik.
Dodaci na plaće
Važan oslonac u balansiranju između fiskalne prilagodbe i učvršćivanja gospodarskog rasta je, kako ističe ministar, drastično povećanje iskoristivosti EU fondova. Računica je, kaže, prilično jasna; imamo fiksnu kontribuciju u EU proračun, a iznos koji ćemo povući ovisi prvenstveno o nama. Plan Vlade je dići povlačenje sredstava za 20 do 30 posto. Zajedno s planiranom nacionalnom komponentom to znači oko milijardu eura.
Međutim, sve to ne isključuje mjere racionalizacije, efikasnosti i štednje na rashodovnoj strani proračuna. Uz upozorenje kako imamo čak 300injak vrsta dodataka na plaće u javnom sektoru, najavio je promjene i kod socijalnih davanja. Provest će se daljnja uvezivanja raznih davanja uz tzv. imovinski cenzus. Taj alat će nam omogućiti ciljano raspoređivanje sredstava, ali taj alat moći će se, kaže, koristiti i za druge proračunske korisnike, od prijevoza učenika do doprinosa umjetnika.