Mehanički rezovi nisu lijek za neefikasnu državu
Linija manjeg otpora Visok strukturni deficit rezultat je bježanja od pravih reformi
Od konkretnijih preporuka u MMF-u su apostrofirali smanjenje broja državnih i javnih agencija te razina javne vlasti. Usto, apeliraju i na poboljšanje ciljanja socijalnih davanja te povećanje efikasnosti javnog sektora i javne uprave.
U tako benigno sročenim preporukama, doduše, sažet je cijeli niz refomskih zahvata koji su se bivšim vladama pokazali prevelikim zalogajem. Pa se umjesto strukturnih politika i mjera kojima se trajno rješavaju neefikasnosti u potrošnji javnog novca, prečesto posezalo za mehaničkim rezovima ili, primjerice, žrtvovanju investicija. Jedna od posljedica takva pristupa je i visok strukturni deficit Hrvatske, a strukturne probleme ne može riješiti (samo) ekonomski ciklus. Kako ističe Sanja Madžarević Šujster, u nas strukturni deficit premašuje 4 posto BDPa. Nije da unatrag dvijetri godine nisu poduzeti određeni napori i pomaci strukturne naravi, ali i dubina i brzina tih zahvata je bila daleko od dovoljne, kaže Šujster. Svjetska banka je u više navrata radila analizu strukturnih rashoda, ali i druge su analize pokazale da stršimo udjelom rashoda za aposlene, te materijalnim i izdacima za subvencije. Čak i u onim rashodima koji ukupno (mjereni udjelom u BDPu) u Hrvatskoj ne strše u odnosu na usporedive zemlje, postoje neefikasnosti što je, primjerice, slučaj sa socijalnim rashodima. Kad je posrijedi neefikasnost, tu se svakako ističu upravo već spomenute agencije, zavodi i druge državne ustanove, podcrtao je ministar Marić nagovještavajući to kao dio planova i ističući kako se fiskalna i strukturne politike itekako isprepliću.
U MMFu vezano uz javne financije procjenjuju da se manjak proračuna opće države (prema standardu ESA 2010) lani smanjio s 5,6 na oko 4 posto BDPa. Osim zbog cikličkog povećanja proračunskih prihoda, to je, kažu, rezultat i nekih konsolidacijskih mjera, poput povećanja trošarina na gorivo i duhan ili pak poboljšane kontrole proračunske potrošnje.
Realni BDP u 2015. je, prema procjenama Fonda, rastao po stopi od gotovo dva posto, uz i dalje blago negativnu inflaciju, u prvom redu zbog pada cijena energije.
Rast BDPa je, kažu, ponajprije potaknut rastom izvoza i djelomičnim oporavkom privatne potrošnje i javnih ulaganja. U Fondu konstatiraju i da se višak na tekućem računu platne bilance lani povećao s oko jedan na gotovo pet posto BDPa, ali uz napomenu da približno polovicu povećanja treba pripisati jednokratnim učincima konverzije kredita u švicarskim francima.