Miletić: Važno je da Istra ostane samostalna županija ili regija

Boris Miletić, 40-godišnji gradonačelnik Pule koji najvećim istarskim gradom upravlja već deset godina kom e-poslovanja u javnu upravu, a kod teritorijalnog preustroja Republike Hrvatske ni pod koju cijenu ne pristaaje na spajanje Istre sa susjednom Rijek

Gradonačelnik Pule zadovoljan je modernizacijom i mediteranizacijom grada

Ekonomist Boris Miletić već je deset godina gradonačelnik Pule, najvećeg istarskog grada, u kojem se i ove godine održava konferencija Poslovni uzlet.

Jeste li zadovoljni, zasad neslužbenim, planom novog teritorijalnog preustroja RH koji je publiciran u medijima?

Zbog važnosti ove reforme, smatram kako se o tome treba hitno početi i službeno razgovarati. Zagovaramo otvoreni dijalog u kojemu bi trebali sudjelovati svi relevantni akteri središnje i lokalne vlasti. U svakom slučaju, broj jedinica lokalnih i regionalnih samouprava ne smije biti predmet špekulacija, već rezultat stručnih studija i analiza, koje u ovom trenutku nedostaju.

Svaka ozbiljna i dugoročna reforma lokalne samouprave treba voditi računa o fiskalnim kapacitetima i financijskom potencijalu svake teritorijalne jedinice, kao i o teritorijalnim specifičnostima i izgrađenim identitetima budući da teritorijalne jedinice predstavljaju prirodnu, zemljopisnu, povijesnu, kulturnu i gospodarsku cjelinu.

Važno je da regije budu u mogućnosti razvijati svoja područja te građanima pružiti što kvalitetnije usluge, ali i efikasnije rješavati svakodnevne poslove. Njemačka je dobar primjer da se regije ne moraju određivati po broju stanovnika. Imate savezne države u Njemačkoj od više desetaka milijuna stanovnika pa do, primjerice, Bremena od 500.000 stanovnika.

Ostavljate li mogućom varijantu da Istra bude u istoj regiji s Rijekom i Gorskim kotarom?

Kakav god budući ustroj zemlje bio, nama je apsolutni preduvjet da Istra bude samostalna regija ili županija, nećemo pristati da se utopi u neprirodne regije.

Istra je po svojim karakteristikama, geografski, kulturno, gospodarski, pa i politički, regija s vrlo jakim identitetom i kao takva zaslužuje i mora ostati samostalna, odnosno zasebna regija. Osim toga, Istra je najrazvijenija hrvatska županija i jedna od rijetkih koja neprestano dokazuje svoju ekonomsku održivost. Bez poteškoća pokriva svoje potrebe i neprestano ulaže u vlastiti razvoj, a ostatak države financira s 800 milijuna kuna godišnje. Od 90ih identitet Istre nitko nije dovodio u pitanje i ne vidim zašto bi to itko činio sada. Bilo bi to posve iracionalno, a građanima Istre potpuno neprihvatljivo.

U Deklaraciji o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Istre navodi se “posebno tražimo hitno zaustavljanje procesa preseljenja regionalnih sjedišta državnih institucija iz Istre u Rijeku i povratak preseljenih institucija iz Rijeke natrag u Istru (Trgovački sud, Carina, HZMO)”-da li je, barem djelomično, udovoljeno tom zahtjevu?

Da, zahvaljujući angažmanu saborskih zastupnika IDSa, sjedište i nadležnost trgovačkog suda za Istarsku županiju vraćeni su u Pazin. U proteklom smo se mandatu borili za interese naše regije. Prije svega, uspješno smo zaustavili sve pokušaje da se Istra spoji sa susjednim regijama jer bi time od najrazvijenijeg kraja Hrvatske postali periferija, a standard i kvaliteta života građana Istre znatno bi pali.

Kakvi su prijedlozi Grada Pule za reformu i racionalizaciju sustava lokalne samouprave?

U rad gradskih uprava trebaju se ugraditi nove tehnologije jer smanjuju potrošnju u gradskoj upravi, ali i potrošnju kod građana te svakako ubrzavaju procese rada, zbog čega građani više ne moraju brinuti o papirnatoj birokraciji.

Pula je, naime, prva javna uprava u Hrvatskoj koja je omogućila primjenu eposlovanja u cijeloj gradskoj upravi. Prednosti eposlovanja su brojne, a među njima je potrebno istaknuti bolju organizacija rada, veću učinkovitost te cjelokupnu percepciju poslovanja u upravi.

Tu su svakako ključne transparentna i otvorena suradnja i komunikacija s građanima i mjesnim odborima zbog čega je gradska uprava otvorila sve komunikacijske kanale prema javnosti.

U izradi proračuna provodimo javne tribine po svim mjesnim odborima u gradu Puli kako bismo čuli što građani misle, koji su im prioriteti te većinu prijedloga uvrštavamo u proračun. Važno nam je čuti mišljenja naših građana, prvenstveno o projektima koji će se realizirati, kao što je slučaj s izgradnjom javnog gradskog bazena. Provođenje istraživanja javnog mnijenja dovelo je do znanja da se većina građana Pule slaže kako je potrebno voditi brigu o troškovima izgradnje državanja bazena kako ne bi bio na teret proračunu.

Što je s inicijativom da Pula postane glavni grad Istarske županije?

Uvijek smo se zalagali za policentrični razvoj županije te su zato županijski uredi i agencije smješteni u raznim gradovima diljem Istre, i takvo što nećemo mijenjati. Za mene je Pula uvijek bila i bit će kulturno, znanstveno, gospodarsko i upravno sjedište Istre. S druge strane, svjesni smo da se Hrvatska suočava s brojnim izazovima i problemima pa u ovom trenutku pitanje sjedišta naše županije nije prioritet.

Analitičari portala Gradonačelnik.hr usporedili su podatke o potrošnji proračunskog novca per capita i zaključili da ste vi jedan od najštedljivijih gradonačelnika?

Pula već godinama spada među najštedljivije gradove u Hrvatskoj što je rezultat i financijski odgovornog poslovanja pri realizaciji svih gradskih projekata. Pulska je gradska uprava među prvima krenula s objedinjenom javnom nabavom i elektroničkim poslovanjem što joj je omogućilo višemilijunske uštede i veću transparenstnost poslovanja, što su naposljetku

ISTRA JE JEDNA OD RIJETKIH ŽUPANIJA KOJA NEPRESTANO DOKAZUJE SVOJU EKONOMSKU ODRŽIVOST

prepoznala i nezavisna istraživanja koja Pulu svrstavaju među na j transparent nije uprave.

Potrošenih 0,088 posto proračuna za prezentaciju, odnosno ukupno 243.000 kuna ili 4,2 kune po stanovniku, pokazuje uspješnost rada gradske uprave i dobro promišljanje o svakoj kuni.

Postaje li Pula grad na moru, odnosno mediteranski grad? Da li je okončana demilitarizacija bivših vojnih zona?

Pula je danas demilitarizirana što je i bio preduvjet da na tim područjima kroz prostorne planove planiramo nove sadržaje. Bivše vojne zone treba što prije staviti u funkciju razvoja kako bi se, između ostalog, otvorila mogućnost novih zaposlenja. Takva područja za Pulu predstavljaju veliku razvojnu šansu, no kako je vlasnik velikog dijela tih perspektivnih područja i dalje država očekujemo njenu veću angažiranost po tom pitanju.

Kakav će biti utjecaj te “mediteranizacije” na razvoj gospodarstva Pule?

Projekt vraćanja Pule moru zamišljen je na način da se veliki dio društvenog života odvija uz more, kao i u drugim mediteranskim gradovima. “Mediteranizacija“naše obale imala bi pozitivne posljedice na cjelokupni turizam. Kao preduvjet otvaranja Pule moru u samom središtu grada je izrada UPUa Rive. Definiranju strategije razvoja ovog osobito vrijednog gradskog područja čija su prostorna raspoloživost i namjena od osobite važnosti za razvoj grada, pristupilo se s posebnim senzibilitetom, uz jasno razrađene korake koji uključuju faze od ideje do realizacije. Sukladno takvom opredjeljenju, prvi je korak predstavljao preispitivanje i iznalaženje rješenja uređenja zone s posebnim naglaskom na njeno oživljavanje, stvaranje novog urbanog identiteta te ponovnu uspostavu odnosa grada i mora.

U suradnji s Društvom arhitekata Istre, još 2011. objavljen je poziv na natječaj za idejno urbanističko rješenje uređenja Rive te je odabran rad Studija B.F. iz Zagreba čiji koncept predstavlja temelj za sve daljnje aktivnosti. Prvu u nizu aktivnosti čini upravo izrada Urbanističkog plana uređenja čija će se rješenja, formalizirati kroz sadržaj UPUa Riva. Novi vizualni identitet i sadržaji, pored naših poznatih svjetlećih Divova, u svakom će pogledu obogatiti Rivu i pružiti posve novi doživljaj Grada, kako Puljanima, tako i gostima.

PRIJE IZGRADNJE KOLEKTORA U PULSKU SE LUKU IZLIJEVALO PO 5000 KUBIKA NEPROČIŠĆENIH OTPADNIH VODA DNEVNO, NA RIVU SU NAM SE VRATILI JEŽEVI REGIJE SE NE MORAJU ODREĐIVATI PO BROJU STANOVNIKA, U NJEMAČKOJ IH NEKE SAVEZNE DRŽAVE IMAJU 500.000 A DRUGE I PO VIŠE DESETAKA MILIJUNA PULA JE PRVA JAVNA UPRAVA U HRVATSKOJ KOJA JE OMOGUĆILA PRIMJENU E- POSLOVANJA

Kako napreduje projekt Muzil?

Grad Pula je dosad učinio apsolutno sve kako bi vojne zone i napuštene vojne objekte čim prije stavio u funkciju razvoja gospodarstva. Gradsko vijeće izglasalo je Prostorni plan uređenja i Generalni urbanistički plan grada Pule koji su bili preduvjeti za Odluke Vlade Republike Hrvatske o pokretanju postupka za realizaciju razvojnog projekta Muzil, kao i Javnog poziva za iskazivanjem interesa za njegovu realizaciju. Za Muzil su nedavno stigle dvije neobvezujuće ponude.

Nadam se kako će se objelodaniti namjera ministra turizma i uskoro raspisati javni natječaj za Muzil te da će se procesi donošenja odluka ubrzati kao i po pitanju strateških projekata Saccorgiana i Hidrobaza Građanima Pule, posebice mladima, želimo omogućiti da ostanu u svom rodnom gradu, da pronađu posao i ovdje ostanu živjeti. Muzil, sa svojim otvorenim, javnim i društvenim sadržajima, ima priliku postati sastavni dio Pule koja se konačno vraća životu na moru i otvara nam novu turističku perspektivu.

Želimo da Muzil bude u potpunosti integriran u urbano tkivo grada i da nikada više ne bude zatvorena zona za javnost.

Kakvi su rezultati projekta dogradnje i rekonstrukcije kanalizacijskog sustava grada Pule?

Pretprošle je godine završen višegodišnji i višemilijunski projekt kojim smo riješili problem kanalizacijske odvodnje u Pulskom zaljevu. Izgradnja obalnog kolektora bila je osnovni preduvjet za ostvarivanje dugo željenog cilja vraćanja Pule životu na moru. Sve do nedavno, u pulsku se luku dnevno izravno izlijevalo više od 5000 kubika nepročišćenih otpadnih voda, a izgradnjom kolektora smanjilo se onečišćenje mora, zaštićeni su pulski bunari pitke vode i poboljšana je efikasnosti sustava odvodnje. U posljednjih godinu dana u more na rivi su se vratili ježevi, što također potvrđuje čistoću mora, što su potvrdila i ispitivanja kakvoće mora.

Preostaje nam još riješiti nekoliko preostalih ispusta u more, poput kanala Pragrande i Tivoli, za što pripremamo projektnu dokumentaciju kojom ćemo ispuniti potrebne ciljeve iz Plana provedbe vodnokomunalnih direktiva Vlade Republike Hrvatske. Tim projektom izgradit ćemo novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda minimalno II stupnja pročišćavanja, riješiti preostala dva ispusta te rekonstruirati i proširiti sekundarnu kanalizacijsku mrežu u dijelovima grada koji sada nemaju kanalizacijsku mrežu, čime će više od 95 posto građana imati pristup kanalizacijskog mreži. Projekt će se realizirati putem pomoći bespovratnih sredstava EU.