Kao uvjet u javnu nabavu staviti i kolektivni ugovor
Incijativa HUP i HGK traže nova, poštenija pravila igre u javnim natječajima
Zatim, da kriteriji za odabir ne bude najniža cijena, što je dosadašnja praksa, nego da cijena bude jedan od kriterija, ali u kombinaciji sa ekonomski najpovoljnijim uvjetima za javne naručitelje.
Riječ je o rješenju koje već postoji u zakonu, ali ga javni naručitelji ne koriste, najviše zbog neznanja, nemara i linije manjeg otpora jer je najniža cijena jednostavnija. No, opće je mišljenje da se njezinom primjenom stvara najviše nereda, a HUPovci to tvrde pune dvije godine. Kako objašnjava naš sugovornik, ako ponuda znatno odstupa od prosječne cijene, primjerice 20ak posto, onda je sigurno riječ o dampingu koji izaziva nered jer se kasnije u postupku provedbe projekta to na neki način mora nadoknaditi. Na taj način na kraju manjka novca, pa se ne može platiti radnike ili porez državi, odnosno objekt se izvede nekvalitetno ili se ugovoreni radovi ne obave u cijelosti.
U kriterije sposobnosti ponuditelja stoga trebaju zakonskim putem ući još dva osnovna uvjeta oko čega se svi slažemo, potvrdio je i predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec, inače predsjednik križevačkog Radnika. “Prema predmetu nabave ponukultativni
PREMA PREDMETU NABAVE PONUDITELJ BI MORAO IMATI ODREĐENI BROJ STALNO ZAPOSLENIH U RH M. Habijanec HUP
ditelj bi morao imati određeni broj stalno zaposlenih radnika te poštivati tarife iz granskih kolektivnih ugovora, što se dokazuje dokumentacijom na zahtjev naručitelja.
U odnosu na dosadašnju praksu, to je velika razlika jer danas broj zaposlenih nije obvezan uvjet, dok ovo drugo - granski kolektivni ugovor fa- je uvjet kojeg u pravilu nijedan naručitelj, koliko je poznato, nije propisao jer to ne moguće kontolirati”, kaže Habijanec. U graditeljstvu je konkretno stanje dodatno okrnjeno, kad je bivša ministrica ukinula licence koje se u EU zovu, kaže Habijanec, klasifikacije građevinskih tvrtki, odnosno radova, na osnovu kojih je poznato koje objekte mogu raditi. On tvrdi da svi smatraju da se to nije smjelo učiniti dok se ne donese nacionalna klasifikacija. Naime, preko tog instututa znalo bi se s koliko radnika raspolaže određeni ponuditelj te što je sposoban raditi. Klasifikacija se u EU kontrolira preko ustanova koje mogu biti licencirane od strane države, a Habijanec otkriva i što je zajednički prijedlog za novu Vladu, od koje se generalno očekuje više sluha.
“Predlažemo da to radi HGK, a zajedno sa sindikatom i HUPom, jer Ministarstvo graditeljstva nema kadrove. Da su na snazi kod nas, po modelu Njemačke koji sad predlažemo na snazi bili ovi uvjeti, nikad se ne bi mogli natjecati te dobiti posao mnogi jer bi morali imati ljude zaposlene u Hrvatskoj. Naša građevinska operativa je dovoljna jaka, i može napraviti građevinske projekte u RH”, poručje Habijanec.