Otkupom obveznica smanjuju dug i spremaju se za ulaganja

Mamac HP računa da će na otkupnu cijenu od 107% odaziv biti 50-100 mil.kn

Uz niži ćemo dug i troškove financiranja biti spremniji i za nova ulaganja poput novog sortirnog centra, kažu u Pošti

Hrvatska pošta (HP) krenula je u prijevremeni otkup dijela obveznica izdanih u studenom 2014. Od 400 milijuna kuna 5-godišnjeg izdanja Uprava HP-a odlučila se prijevremeno otkupiti do četvrtine, tj. do 100 milijuna kuna. S tom je namjerom u ponedjeljak otvorena knjiga predbilježbi.

Te obveznice investitorima nose fiksnu kamatnu stopu od 5,125 posto, što s obzirom na iznos izdanja Poštu go- dišnje stoji 20,5 milijuna kuna godišnje. Dosad su isplaćena dva od deset polugodišnjih kupona, a iznos preostalog troška kamata (do studenoga 2019. godine) Pošta bi u slučaju da iskupi maksimalno predviđenih 100 milijuna kuna smanjila za 20 milijuna, odnosno po pet godišnje. Kao što svoje računice ima izdavatelj, imaju ih i obvezničari, a to znači ponudu osjetno iznad glavnice duga. Kompanija im je odlučila ponuditi ukupnu otkupnu cijenu od 107 posto. Točnije, “čista” cijena otkupa je 105,5 posto, a razlika do spomenute ukupne cijene proizlazi iz uvećanja za pripadajuću stečenu kamatu za četiri mjeseca (od posljednje isplate u studenome).

Knjiga predbilježbi zatvara se u srijedu u podne, nakon čega će se utvrditi konačan iznos otkupa i alokacija (ako interes premaši plan proporcionalno se umanjuju predbilježeni iznosi).

Za prijevremenim otkupom obvezničkog duga jesenas je posegnuo i HEP, a na sličnoj operaciji trenutno radi ZG Holding. No, u slučaju Pošte, čini se, nije posrijedi zamjena postojećeg duga (jeftinijim) novim. Na upit o tome kako će financirati taj otkup iz kompanije su nam odgovorili kako “Hrvatska pošta ovime snižava razinu zaduženosti, a na temelju stabilnog cash flowa i pozitivnog financijskog rezultata za 2015.”. Očekuju, kažu, između 50 i 100 milijuna kuna otkupa, čime će “znatno sniziti trošak financiranja”. Dodaju i da će ih snižavanje zaduženosti istodobno “učiniti spremnijim za nove investicijske cikluse, primjerice, izgradnju novog sortirnog centra”. Glavninu izdanja drže banke i mirovinski fondovi. Više od 60% izdanja u rukama je triju banaka (HPB, RBA, Zaba) i dva mirovinska fonda.