Martina Dalić brani guvernera
Politika ne može diktirati rad Hrvatske narodne banke
Most, dio zastupnika HDZ-a te neočekivano i SDP-a traže da se vrati glasovanje o izvještaju HNB-a
Hrvatska narodna banka ne radi i ne smije raditi ono što dnevna politika zamisli. HNB radi i mora raditi sve ono što prema najboljoj stručnoj procjeni HNBa osigurava stabilnost cijena i time pridonosi stabilnosti rasta, prokomentirala je Martina Dalić, bivša ministrica financija i saborska zastupnica sukob koji se rasplamava između monetarne vlasti i politike oko godišnjeg izvještaja HNB.
Bizarna savezništva
Zastupnici Mosta podržani od dijela HDZ-ovih zastupnika te neočekivano i SDPa traže da se vrati ranija praksa glasovanja o izvještaju HNB-a te da ga se u konačnici odbaci, jer nisu zadovoljni radom HNB-a. U toj raspravi na neizravan su način optužili i Martinu Dalić jer se nije glasovalo o izvještaju za 2013. godinu, te je on samo ‘primljen na znanje’. Guverner Vujčić će i danas stati pred zastupnike i predstaviti im polugodišnji izvještaj za prošlu godinu, a rasplet nepotrebnog sukoba sa HNBom očekuje se u petak, kad bi se zastupnici trebali izjasniti hoće li izvje- štaj ‘primiti na znanje’ ili će ga odbaciti. Guverner, pa i predsjednik HDZ-ova kluba zastupnika Ivan Šuker tvrde da glasovanje nije u skladu sa našim propisima i praksom u EU, dok Goran Marić (HDZ) i Ivan Lovrinović (Most) ne prihvaćaju takvo tumačenje. Njihov stav dijeli i Ivo Jelušić iz SDPa. Na- kon što je napustila HDZ i domaću politiku, Martina Dalić postala je visokopozicionirana fiskalna savjetnica MMFa trenutno zadužena za Srbiju. Dalić podsjeća na promjenu Ustava iz 2010. po kojoj HNB više ne odgovara parlamentu za svoj rad, već ga samo izvještava. “Vezano uz tretman izvješća HNBa mislila sam da je to riješio prethodni saziv Sabora koji je primio na znanje izvješće za 2013.,što je bila prva godina članstva u EU.
Principijelnost i mišići
Primanje na znanje je utvrđeno kao postupak sukladan položaju središnje banke čija je nezavisnost dodatno osnažena stupanjem Hrvatske u članstvo EU”, ističe Dalić koja je u bivšem sazivu bila potpredsjednica Odbora za financije. “Ovo nije hrvatska izmišljotina ili specifičnost već trend započet prije više desetljeća kada se pokazalo da kratkoročni politički utjecaj na središnje banke ima pogubne posljedice na dugoročnu ekonomski rast. Stabilnost cijena i načini njezina održavanja su stručno, a ne političko pitanje kako se kome čini da bi nešto trebalo biti, kaže Dalić koja smatra da je sva zbunjenost naše pollitike koncentrirana oko toga što se rad HNB-a treba u prvom redu ocjenjivati kroz pokazatelje ispunjenja ciljeva koji su mu dati Zakonom, a ne kroz optiku političke atmosfere, predizbornih obećanja i političkih preferencija. Zanimljivo je da se ta ista politika dnevno zaklinje u stručnjake i stručnost, ali kada to treba demonstrirati nastaje problem, poručuje Dalić. Inzistiranje na glasovanju pretvara se u pokazivanje mišića kako u odnosu prema centralnoj banci, tako i unutar vladajuće koalicije. Ivan Lovrinović iz Mosta zatražio je i promjenu zakona o HNBu, čime bi se otvorila nova provalija u odnosima s Europskom komisijom i investitorima. Odbacivanje izvještaja ne može biti razlog za prijevremenu smjenu vodstva HNB-a, no sigurno je da ulazimo u razdoblje povećanih tenzija koje bi mogle potrajati sve do izbora ili reizbora vodstva HNB-a u srpnju 2018. godine.
STABILNOST CIJENA I NAČINI NJEZINA ODRŽAVANJA SU STRUČNO, A NE POLITIČKO PITANJE KAKO SE KOME ČINI DA BI NEŠTO TREBALO BITI