Slijedi val IPO-a naših tvrtki u Londonu
Hrvoje Stipić, predsjednik Uprave BDO Savjetovanja, konzultantske kuće koja je radila na clean startu bivše Vlade, o ekonomskom smjeru novog premijera i trendovima u području spajanja i preuzimanja
Hrvoje Stipić, predsjednik Uprave BDO Savjetovanja, o trendovima u području spajanja i preuzimanja
Druga kotacija Londonske burze (AIM) put je do internacionalnog kapitala, a naših tvrtki nema ondje
Na buduću hrvatsku ekonomiju snažno će utjecati procesi iz sfere političke ekonomije. To uključuje suradnju sa zemljama Višegradske skupine, koju promiče predsjednica države, kao i jačanje partnerstva s Njemačkom, što je drugi značajan faktor. Svoj pečat u idućem razdoblju dat će i nekoliko megatransakcija: procjenjuje se, naime, da je nova Vlada, za razliku od ranijih, sklona velikim dogovorima s jakim partnerima. Ističe to u razgovoru za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave BDO Savjetovanje Hrvoje Stipić.
Uz restrukturiranje infrastrukturnih državnih kompanija, radili ste i kontroverzni projekt clean start bivše Vlade. Kako to ocjenjujete?
Već u početku predložili smo osnivanje posebne agencije sa zadatkom upravljanja javnim dugom. Naš je prijedlog bio i da se osnuje nova agencija ili tim za promet i infrastrukuru, koji bi procjenjivao koji će se promet favorizirati, na kojim rutama, sve usklađeno s prometnom strategijom EU, čime bi se stalo na kraj praksi obnove prometnica bez ekonomske isplativosti i prestao rasipati golem novac. O prioritetima u izgradnji infrastrukture ne bi odlučivali političari već struka.
Kakav je ekonomski smjer u kojem je krenuo novi premijer Orešković?
Ocjenjuje se ispravnim jer je prvi zadatak moralo biti povećanje kreditnog rejtinga. To otvara mogućnost za financiranje novih investicija sa smanjenim kamatnim stopama, čak i za nekoliko postotnih poena. I tema kako unovčiti javno dobro, npr., koncesijama, dokapitalizacijom i izdavanjem obveznica, zanimljiva je ulagačima. Oko Hrvatske se počinje stvarati pozitivna energija, i to treba zahvaliti premijeru Oreškoviću. Na žalost, ona dolazi u vrijeme silazne putanje. Za novu ekonomsku i financijsku krizu u EU vrata su ipak otvorena.
Iz kojih sektora prednjače mete za privatne ulagače?
Riječ je o nizu kompanija u različitim sektorima, a zainteresirani su i strani ulagači, no značajnije transakcije očekuju se u energetici te u zdravstvenom sektoru. Konsolidira se, naime, tržište privatnih poliklinika, dok postoje velike kompanije poput Agrokora i Adrisa, koje u tome vide priliku za ulaganja. I u ICT sek- toru pripremaju se preuzimanja kao rezultat razvoja konkurentnih proizvoda u okrilju manjih tvrtki, pa ih velike sad planiraju ‘usisati’. U nove procese ući će i brojna gradska poduzeća u potrazi za novim rješenjima kako bi nagomilane obveze i ograničenu mogućnost zaduživanja premostili u suradnji s privatnim sektorom. Država bi trebala redefinirati koja su to strateška poduzeća i kako će svoje udjele ponuditi na tržištu. Iako u nekim situacijama imamo manjinske investitore koji žele ući do 25%, većina kupaca, logično, ipak želi upravljački paket.
Koliki je taj potencijal?
Ovo se tržište odavno snima, prve laste su tu, ali ne kupuju, nego temeljito promatraju, što uključuje analizu makroekonomskih trendova i sektorske analize. Zanima ih gdje se može stvoriti dodana vrijednost. Ipak, dio velikih europskih kompanija odustaje od Hrvatske. Količine koje mogu prodati su male, a mi smo i dalje nekonkurentni u cijeni rada.
Dakle, ovo je tržište kupaca vjerojatno u znaku nižih cijena?
Da. Plaćat će se samo realna cijena, bez premije, s uključenom premijom rizika, s time da će dio transakcija ići kroz dokapitalizaciju. To vrijedi za sve kompanije koje će se naći u tržišnoj ponudi, bez razlike jesu li privatne ili državne. Procjenjujemo da će oko dvije trećine kupaca doći sa stranih tržišta, no cijene budu visoke, čekat će i dalje. Stoga se dodatno otvara pitanje aktivnije uloge fondova gospodarske suradnje (FGS). S dvije milijarde kuna zajedničkog ulaganja javnog i privatnog sektora, FGSovi su stabilizirali poslovanje konkuretnog dijela privatnog sektora. Dali su mu priliku za rast, a smatramo da im danas treba zaokret k novom modelu financiranja te osnaživanja pozicije FGSova.
Uz neaktivno tržište kapitala i banke koje svoje plasmane moraju štititi konzervativno, koja su rješenja?
Očekuje se ulazak fondova rizičnog kapitala iz EU koji lakše preuzimaju rizik, ali i izlazak domaćih tvrtki na strane burze kapitala. Druga kotacija Londonske burze (AIM), npr., omogućuje jednostavniji pristup tržištu internacionalnog kapitala, čime se može indirektno dodatno podići rejting i Hrvatskoj, jer naših tvrtki uopće nema ondje. Tako se otvara perspektiva za kapitalno jačanje tvrtki iz različitih sektora, posebice onih iz nekretninskog biznisa i turizma, energe- tike, zdravstvenog sektora i informacijske tehnologije. Upravo će iz tih branši prvi domaći subjekti krenuti u IPO preko ove kotacije, čime će dobiti svjež kapital, ali i međunarodnu referencu, uz mogućnost da privuku nove investitore i rade nove dokapitalizacije.
Pripremate li takve projekte?
Svakako, radimo s nekolicinom privatnih poduzetnika srednje veličine. Nekima od njih je svjež kapital potreban za širenje poslovanja, a drugima za preuzimanje manjih kompanija na tržištu EU. Riječ je o posebnim nišama, a mete su oslabljeni i dezinvestirani nišni igrači, ali i obiteljske kompanije čiji nasljednici žele izaći iz biznisa. Zanimljivo je i da velike kompanije ograničeno koriste mogućnosti pristupanja EU. Pored velike trojke AAA (Agrokora, Adrisa i Atlantica) i iznimaka poput AD Plastika, Dalekovoda i HS produkta, trenutačno ne vidimo pravu energiju i ambiciju velikih kompanija da krenu u tom smjeru internacionalizacije poslovanja. Nedostaje im strategija širenja, bilo preuzimanjem i spajanjem, bilo organskim rastom, gdje rješenje vidimo u jačoj podršci države kroz novu izvoznu banku ili kapitalno jačanje HBORa.
PORED AGROKORA, ADRISA I ATLANTICA TE IZNIMAKA POPUT AD PLASTIKA, DALEKOVODA I HS PRODUKTA, NE VIDIMO PRAVU ENERGIJU I AMBICIJU VELIKIH KOMPANIJA DA KRENU U SMJERU INTERNACIONALIZACIJE POSLOVANJA DOĆI ĆE FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA IZ EU KOJI LAKŠE PREUZIMAJU RIZIK