Svjetsko gospodarstvo imalo bi koristi od većih kamatnih stopa

Pogled sa strane Temelj krize Negativne realne kamatne stope, kad postanu gotovo permanentne, narušavaju učinkovitu raspodjelu kapitala i polažu temelje za balone, bankrote i krize, te doprinose koncentraciji prihoda na vrhu na štetu malih štediša

Bez municije? Časopis The Economist nedavno je upitao kreatore monetarne politike. Stephen Roach nazvao je potez najvećih središnjih banaka – uključujući japansku središnju banku Bank of Japan, Europsku središnju banku i švedsku središnju banku Bank of Sweden – vezan uz negativne realne (i u nekim slučajevima čak i nominalne) kamatne stope “ispraznim” nastojanjem koje samo polaže “temelje za sljedeću krizu.” Također, na sastanku G20 ministara financija u veljači, guverner središnje britanske banke Bank of England Mark Carney navodno je nazvao te politike “u konačnici igrom nulte sume.” Jesu li središnje banke najvećih razvijenih gospodarstava – koje su nosile teret održavanja anemičnih oporavaka nakon 2008. – zaista iskoristile sve ostale opcije?

Doista se doima da jesu. Bilance središnjih banaka nabubrile su, dok su kamatne stope dosegnule “gotovo nulte” niže granice. Čini se da ima puno raspoložive jeftine vode, ali konj odbija piti. Bez ikakvih naznaka inflacije i uslijed još uvijek mlakog i krhkog rasta, mnogi predviđaju kronično usporeni rast, dok se neki čak pribojavaju još jedne globalne recesije.

Međutim, kreatorima politika preostala je još jedna opcija: prelazak na “čišću” fiskal- nu politiku, u kojoj oni izravno financiraju vladinu potrošnju štampanjem novca – takozvanu “pomoć iz helikoptera.” Novi novac zaobišao bi financijski i korporativni sektor i išao ravno najpotrebitijima: potrošačima nižih i srednjih prihoda. Novac bi mogao ići izravno njima i putem ulaganja u otvaranja novih radnih mjesta, infrastrukturu koja će povećati produktivnost. Stavljanjem kupovne moći u ruke onima kojima je ona najpotrebnija, izravno monetarno financiranje javne potrošnje također bi pomoglo u poboljšanju inkluzivnosti u gospodarstvima u kojima je nejednakost u brzom porastu.

'Pomoć iz helikoptera'

“Pomoć iz helikoptera” tj. nekonvencionalne mjere koje se poduzimaju za poticanje gospodarstva tijekom razdoblja deflacije, trenutno predlažu ekonomisti ljevičari, kao i oni koji pripadaju centru. Na neki način, čak i neki “konzervativci” – koji potiču veću javnu potrošnju na infrastrukturu, ali također žele smanjenje poreza i opiru se većem zaduživanju – de facto podupiru “pomoć iz helikoptera”.

U posljednje vrijeme pojavili su se radikalniji prijedlozi, koji odražavaju osjećaj žurnosti i razočaranje širokih razmjera s učincima sadašnje monetarne politike. Onkraj propagiranja većih minimalnjihovoj