Most gura Lovrinovićeva čovjeka Mariću za zamjenika
Vezana trgovina Podršku proračunu uvjetovali revizijom HNB-a, kasni li zato transfer 480 mil. kn?
HNB je dosad u praviluvilu do 15. ožujka uplaćivao proračunu oračunu dio dobiti. Neslužbeno,no, ove godine to će iznositi oko 480 milijuna kuna
Nakon tjedan što u je Saboru jeprošaboru prošli bio u znaku žestokih žestoatskoj rasprava o Hrvatskojžestoatskoj narodnoj izvješću, banci fokus injeus njezinuje ovaj tjedanna prijedlogsamo predrprebačendržavnog proračuna. Te se dvije teme, međutim,- ovaj put prožimaju - više nego inače. Za početak, već je postalo dio poslovne prakse da HNB upravo do 15. ožujka dio dobiti iz prethodne godine, sukladno odredbama - Zakona o Hrvatskoj - narodnoj banci- (čl. 57.), transferira- proračunu. banke Iz zasadsredišnje ead nema vijesti o uplatiati dijela ostvarenog viška prihoda nad rashodimadima u 2015. No, prema neslužbenim službeinformacijama Poslov- nog dnevnika, ove bi godine proračunu to trebalo donijeti oko 480 milijuna kuna, što je nešto manje nego što je to bio slučaj lani, kad je Katančićevoj s Trga burze sjelo nešto više od pola milijarde.
Ima li tajming uplate veze s najavom da bi, na inzistiranje Mosta odnosno njegova glavnog jurišnika na HNB Ivana Lovrinovića, financijsko poslovanje središnje banke (uz ‘obične’ revizore) trebao pročešljati i Državni ured za reviziju? To je zasad pitanje bez odgovora. Ali kad su posrijedi proračunske i rasprave o središnjoj banci, ovaj je put u prvom redu neuobičajeno i suspektno njihovo političko prožimanje. Naime, upravo su vraćanjem nadzora državne revizije u HNB (nakon punih 16 godina) na pritisak dijela svojih zastupnika mostovci uvjetovali podršku Vladinu proračunu, mada su i sami dio vladajućeg saveza. Aktivnim pridruživanjem krugu gorljivih kritičara središnje banke koji se polako okuplja oko Lovrinovića namjeravaju se, čini se, zadovoljiti još neke političke ambicije. Autora uvodnog slova u usporednoj analizi prakse zemalja članica EU u pogledu nadzora centralnih banaka, Sašu Drezgića, Most kani nagraditi tako što ga gura za zamjenika ministra financija Zdravka Marića.
Predstečajna nagodba Opatovine projekt, nekretninske tvrtke koju vodi Petar Šola inače poznate po tisućama četvornih metara kupljenih prije krize na zapadnom dijelu Zagreba, na Trgovačkom sudu u Zagrebu pala je u vodu. Naime, nedavno održano ročište za glasovanje završilo je sudskim rješenjem o odbačaju, a razlog se nalazi u redovima vjerovnika koji nisu podržali plan. Konkretnije, na sudu su za plan glasovali vjerovnici čije tražbine izno- se 58,42 milijuna kuna, što čini 64,92%, odnosno manje je od dvije trećine vrijednosti ukupno utvrđenih tražbina. To je i navedeno u prvostupanjskom rješenju u kojem je sud utvrdio kako ukupan iznos tražbina za potrebe glasovanja iznosi 89,9 milijuna kuna. Postoji mogućnost žalbe, ali nismo doznali je li predmet završio na Visokom trgovačkom sudu.
Sud je u cijelosti sukladno zakonu uskratio pravo glasa za 14 vjerovnika koje će dužnik namirivati tek u slučaju regre- sne obveze. Riječ je o jamacima čije tražbine iznose 523,9 milijuna kuna, a za sudski dio postupka pokazale su se nebitne. Riječ je o 10 tvrtki te četiri fizičke osobe, između ostalih to su i Petar, Sandi i Marija Šola. Svim jamcima tražbina je na Fini ispravno utvrđena u iznosu od po 37,4 milijuna kuna, no glasati na sudu ne mogu. U predstečaju je plan restrukturiranja bio premoćno izglasan, no prema mišljenju navedenog suda te tražbine jamaca Fina je utvrdila u skladu sa zakonom. Fina je inače svojim rješenjem utvrdila “da su vjerovnici sudjelovali u glasovanju sa ukupnim iznosom tražbina od 576,5 milijuna kuna, te je za plan glasovalo ukupno 94,54%”. Također, i dužnik je, kaže sud, u skladu sa zakonom naznačio da je tražbine s osnova jamstva dužan u navedenom iznosu ispuniti samo u slučaju da nastupi regresna obveza. Prema stanju spisa, pak, sud nije utvrdio da bi bilo koji od 14 jamaca platio bilo što u ime predstečajnog dužnika.