Fiskalni odbor: Precijenjeni prihodi iz EU i porez na dobit

Prihvaćen proračun Okvir ostao isti; rijetki usvojeni amandmani namireni preraspodjelama

Fiskalni odbor podržava to što se ‘jasno izražava težnja za kontrolom rasta rashoda, jer i tamo gdje rastu, to je zbog ranije preuzetih obveza’

Uoči glasovanja o Vladinu prijedlogu državnog proračuna koji je nakon uobičajenog folklora prošao s 80 glasova “za” atakirala su ukupno 94 amandmana dakako, većinom iz redova oporbe. Na prvi proračun tima Tihomira Oreškovića bilo ih je nešto više nego na prvi proračun bivše Vlade prije četiri godine, ali su financijski bili znatno lakši, ukupno blizu milijardu i pol. Međutim, i tada i sada unaprijed je izvjesno bilo odbijanje većine zahtjeva za više novca. Svi oporbeni su odbijeni, a u cijelosti ili djelomično prihvaćena su samo tri amandmana iz redova vladajućih, i to uglavnom kroz pretakanje novca unutar zadanih proračunskih gabarita. S pozicije sredstava za političke stranke uzeto je 7,8 milijuna i preseljeno u korist Hrvatske zaklade za znanost, čime je amandman HSLSa i Mosta prihvaćen samo djelomično (tražili su 14 mil.) i čime su stranke samo ostale bez povećanja proračunskog financiranja. Ured bivšeg predsjednika Mesića pak ostaje bez pola milijuna umjesto bez 600.000, koliko su tražili mostovci, a tih pola milijuna preusmjerava se civil-

nim invalidima Domovinskog rata. Jedini u cijelosti prihvaćeni amandman bio je onaj HDZovih zastupnika dijaspore kojim su potpore za povratak u BiH podebljane za četiri milijuna.

Tako je Vlada ustrajala na prvotno zacrtanom proračunskom okviru s projiciranih 114,9 milijardi kuna ukupnih prihoda i 122,4 milijardi rashoda, odnosno 7,5 milijardi ili 2,2 posto BDPa planirana manjka državnog proračuna.

A dok su se saborski zastupnici o proračunu očitovali rukama, na stranicama Sabora saznali smo što o proračunskim dokumentima misli Povjerenstvo za fiskalnu politiku koje je o njemu raspravljalo prošli tjedan. To stručno tijelo (nekadašnji fiskalni odbor) pozdravlja “namjeru ubrzane fiskalne prilagodbe” kao “razuman smjer fiskalne i ekonomske politike u ovom trenutku”. Podržavaju i to što se “jasno izražava težnja za kontrolom rasta rashoda, jer i tamo gdje rastu, to je ili zbog ranije preuzetih obveza ili su oni povezani s iskorištavanjem EU fondova”. No, upravo u vezi s ostvarenjem prihoda od EU te projiciranih prihoda od poreza na dobit Povjerenstvo je i najsumnjičavije.

Planirano povlačenje novca iz Unije smatra “vrlo vjerojatno značajno precijenjenim”. Međutim, dodaju kako bi to automatski značilo da su precijenjeni i rashodi pa to u pravilu ne bi trebalo utjecati na ostvarenje deficita. Pritom, kažu, nije isključeno da se neki rashodi koji su se očekivali pokriti iz EU fondova sada neće morati pokriti iz domaćih sredstava. Za razliku od toga, eventualna precijenjenost prihoda od poreza na dobit za 2016. ima utje caja na deficit.

JEDINI U CIJELOSTI PRIHVAĆENI AMANDMAN U SABORU JE ONAJ HDZ-OVIH ZASTUPNIKA DIJASPORE KOJIM SU POTPORE ZA POVRATAK U BIH PODEBLJANE ZA ČETIRI MILIJUNA