PDV zasad iznad plana, u dva mjeseca 4 posto više
Punjenje proračuna Do kraja veljače u proračun se od PDV-a slilo 6,5 mlrd. kn
UPovjerenstvu ističu kako se kod poreza na dobit očekuje tek manji pad u odnosu na lanjsko ostvarenje, a nije objašnjeno kako će gubici poslovnih banaka nakon konverzije kredita u švicarskim francima u eure utjecati na primitke od tog poreza.
Stoga zaključuju da postoji rizik da smanjenje prihoda od poreza na dobit bude veće od planiranog.
Rizici: BDP i masa plaća
Premda se u obrazloženju Proračuna spominju određeni rizici ostvarenja, članovi Povjerenstva drže da ti rizici nisu ni dovoljno naglašeni ni potpuni. Prema njima, dva ključna rizika koja bi mogla utjecati na deficit su makroekonomska kretanja i masa plaća plaća, odnosno rashodi za zaposlene. Vlada računa s realnim rastom BDPa od dva posto, a lanjski se rast ipak pokazao nešto manjim nego što se donedavno predviđalo. S druge strane, pregovori sa sindikatima o (ne) povećanju plaća tek su počeli, a prvi sastanci sa sindikatima javnih i državnih službi u ponedjeljak su zaključeni tek načelnim dogovorom da će nastaviti razgovarati.
Vladinu proračunu u Povjerenstvu spočitavaju i što ne spominje u kojoj je mjeri on usklađen s fiskalnim pravilima. Opetovano upozoravaju i na slabu povezanost s ranijim planovima i nedostatak informacija o planovima za izvanproračunske jedinice.
Međutim, što se tiče planiranja ukupnih poreznih prihoda, Povjerenstvo za fiskalnu politiku smatra da ih je Vlada projicirala dosta konzervativno. U odnosu na lanjsko ostvarenje, naime, proračunu se predviđa rast prihoda od poreza za nevelikih 900 milijuna ili 1,2 posto, na 68,9 milijardi.
To se među ekoonmistima smatra dohvatljivim i uz znatno niži nominalni porast BDPa od tri posto, koliko implicira projekcija 2postotnog realnog rasta gospodarstva.
Da se u planiranju prihoda išlo dosta oprezno i konzervativno sugeriraju i podaci o punjenju proračuna tijekom siječnja i veljače, a tu ocjenu ne mijenja bitno ni činjenica da ovogodišnja veljača ima jedan dan više.
Pomogla dulja veljača
Primjerice, kod PDVa je za 2016. planirano povećanje za 1,2 posto, a do kraja veljače u proračun se od PDVa slilo 6,5 milijardi kuna, što je oko 4 posto više nego lani. Kod trošarina je povećanje i izraženije (dvije milijarde kuna nasuprot lanjskih 1,75 mlrd.), s tim da je osim jednog dana više na porast utjecala i neuobičajeno niska baza lanjske veljače.
Poreza na dobit ubrano je nešto više od milijardu kuna ili stotinjak milijuna manje nego lani, dok se od doprinosa slilo oko 3,5 milijarde kuna, što je malo više nego lani.