Hvatamo novi zalet, uložit ćemo 140 milijuna eura u širenje Hrvatskom

Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spar Hrvatska, najavljuje novu razvojnu fazu tog trgovačkog lanca, govori o suradnji s domaćim proizvođačima i tumači zašto je strah od uvoznih proizvoda neopravdan

Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spar Hrvatska, najavljuje novu razvojnu fazu tog trgovačkog lanca

Za Spar Hrvatska 2016. godina označila je ulazak u novu razvojnu fazu koja je usmjerena ka obali. Riječ je, otkriva čelnik tog trgovačkog lanca, o njihovoj staroj ambiciji za čiju je realizaciju došao trenutak. Nova faza znači otvaranje više objekata duž Jadranske obale budući da su trenutno prisutni samo u Zadru, Splitu i ŠibenikU, uz manju trgovinu u Rijeci.

O izdašnijim investicijama u koje će se upustiti te ostalim poslovnim planovima, za Poslovni dnevnik govori predsjednik Uprave Helmut Fenzl.

Kupujete li Billu Hrvatska kako se šuškalo po kuloarima?

I mi smo čuli, no demantirali smo glasine. Naš fokus je usmjeren na vlastitu ekspanziju. Radimo na puno projekata, nekoliko e već u visokoj fazi razrade, a ove godine najvažnija nam je Pula, gdje je slučajno naš objekt u susjedstvu Bille.

Koliko ćete investirati ove godine u nove kvadrate?

U pravilu kontinuirano godišnje investiramo 3540 milijuna eura pa će tako biti i u 2016. Međutim, u iduće dvije godine za investicije planiramo izdvojiti više. Dosad smo dosta ulazili u zakup prostora, a sada se okrećemo kupnji zemljišta i izgradnji vlastitih objekata. Stoga za razdoblje 2017.2018. namjeravamo izdvojiti više od 50 milijuna eura godišnje.

Idemo punom snagom naprijed. Naša mreža je već dosta razgranata, no ima još područja na kojima se želimo ‘parkirati’.

Zar malo hrvatsko tržište nije već zasićeno gustom maloprodajnom mrežom?

Ovisi kako tko vidi tržište, a za nas prostor nije popunjen dok mi nismo negdje prisutni. Konkurencija je svuda raspršena, no naš je moto da uvijek moramo biti bolji neovisno o tome stižemo li na neku lokaciju prije ili poslije naših konkurenata. Nikada bolje lokacije nisu nam bile ponuđene kakve dobivamo u posljednje vrijeme, i to od Zagreba do obale.

Je li konsolidacija tržišta maloprodaje u RH gotova ili će biti još akvizicija?

Dio konkurencije investira u nove kvadrate, a drugi rade na konsolidaciji tržišta, preuzimaju male trgovce koji više ne mogu opstati samostalno što je posebno izraženo u Dalmaciji. Mislim da će se nastaviti i konsolidacija i ekspanzija kroz nove investicije. Neki imaju svoj format i nastavit će samo ulagati, drugi su fleksibilniji i skloniji akvizicijama.

Ima li onda mjesta i za dolazak nove konkurencije?

Mi koji smo već tu vjerojatno smo skloniji razmišljanju da nema mjesta za novu konkurenciju. Bože moj, ako je netko ipak samouvjeren i pripravan za utakmicu on će doći neovisno o našim procjenama. Koliko mi je poznato nema najava o dolasku novih trgovaca.

Što je Sparu donijela poslovna 2015., jeste li zadovoljni?

Naravno, naš rast je lani bio veći od 14%, ostvarili smo 345 milijuna eura prihoda. Dio rasta još je vezan uz preuzimanje Dione, no dio dolazi iz većeg broja preuređenih trgovina u kojima smo ostvarili značajan rast prometa. Jako smo zadovoljni lanjskim rezultatom, a dio zasluge, to moram naglasiti, odnosi se na velik povratak potrošača kvartovskim trgovinama. Ako one imaju dobru ponudu i solidne cijene, postaju atraktivne destinacije koje i oživljavaju prostor. Uspjeli smo s tim projektom o čemu svjedoče i ocjene kupaca koje smo dobili u nekoliko novozagrebačkih naselja.

Analitičari ocjenjuju da se potrošnja konačno oporavila, kupuje li se diosta više?

Pričekao bih još barem do kraja travnja kada ćemo ima- ti rezultat potrošnje i poslije Uskrsa. Čak ako su trendovi pozitivni, prerano je za davati takav signal iako smo u veljači imali dan više. Podsjetit ću, još se nismo vratili na razine potrošnje iz 2008. što je najbolja ilustracija situacije. Među trgovcima je sve izraženije i nadmetanje u ponudi tradicionalnih lokalnih, autohtonih proizvoda. Spar je ponosan što je bio prvi koji je brojnim malim proizvođačima otvorio svoje police. Neke smo uključili i u naš Premium program gdje im dajemo i marketinšku potporu, te više puta godišnje na ukupan asortiman smanjujemo cijene 25% da potaknemo prodaju. Bez naše potpore oni ne bi mogli sami izboriti poziciju na tržištu, jer često se radi o pravoj manufakturnoj proizvodnji u malim serijama. Tu kombiniramo naše snage, mi želimo imati najbolju ponudu, a oni imaju izvrsne proizvode, stoga im dajemo naše police, ali i posebno dizajniranu ambalažu.

Akcijske prodaje su svakodnevnica, deflacija je vrlo izražena. Ima li kraja utrci za kupcima?

Nastavlja se ta nemilosrdna i bespoštedna utakmica u smanjivanju cijena. Svi to osjetimo u rezultatu, no teško je ocijeniti gdje je kraj. No, pritisak na cijenu proizvodnje ima i dobru stranu. Iskazana je u većoj efikasnosti koja proizvođačima otvara lakši izlazak na strana tržišta. Konkurencija sigurno ima dobre učinke, ne samo na potrošače nego i na industriju.

Aktualizira se problematika kako se kroz police, posebice stranih trgovaca, uvozi sve veći broj proizvoda koji će izgurati asortiman hrvatskih tvrtki. Je li taj strah opravdan?

Nije. Ključ je u samom proizvodu, u njegovoj kvaliteti koja mu otvara put do polica i kupca. Ako se PIK Vrbovec može nositi s konkurencijom u Mađarskoj, koja je prepoznatljiva kao zemlja salama, to je dokaz da strah nema uporište. Sve brojke u Sparu idu u prilog hrvatskih dobavljača i takvi trendovi će se nastaviti. Odbor za poljoprivredu EK implicira otvorio je temu da robne marke ugrožavaju poslovanje proizvođača, traže jači nadzor tržišta. Ne bih se složio s tom tezom. Neke su tvrtke prije odbijale proizvoditi robne marke, govorile su kako to nije za njih. U međuvremenu su uvidjele kako s takvim asortimanom mogu popuniti svoje neiskorištene kapacitete. Proizvođač koji proizvodi i brend i privatnu marku ima širu ponudu za kupca i tako povećava svoj prihod. Naše iskustvo je da dobro pozicionirane privatne marke uopće ne štete ‘A’ brendu. Hrvatska nema ni kodeks ni zakon o dobrom poslovnom postupanju, odnosno nepoštenoj trgovačkoj praksi. Proizvođači tvrde da je ulazak na police preskup i traže zaštitu države. Nisam čuo za tu inicijativu, no predložio bih da pogledate bilance proizvođača i trgovaca. Čitam da neke kompanije iskazuju veliku pa i rekordnu dobit. Proizvođači uglavnom imaju dobit, a trgovci gubitke. Mi smo grana koja je kapitalno vrlo intenzivna, jako ulažemo i zbog velike konkurencije teško nam je ući u zonu dobiti. To nije pojedinačni fenomen nego gotovo generalna pojava među trgovcima. Dolaskom krize uvjeti poslovanja postali su vrlo složeni. Da smo ostali na razini kupovne moći od prije 2008. mi u Sparu odavno bismo poslovali pozitivno.

MI KOJI SMO VEĆ TU MISLIMO DA NEMA MJESTA ZA NOVU KONKURENCIJU. BOŽE MOJ, AKO JE NETKO IPAK SPREMAN ZA UTAKMICU, DOĆI ĆE NEOVISNO O NAŠIM PROCJENAMA

NE KUPUJEMO BILLU HRVATSKA.

NAŠ FOKUS JE USMJEREN NA VLASTITU EKSPANZIJU