Nedostaju ljudi za razvoj sveučilišnih centara znanja
Pametna specijalizacija Upozorenje akademske zajednice o provedbi strategije
Stvoren je preduvjet za povlačenje gotovo milijardu eura iz fondova, ali put do realizacije još je dug
Akademska zajednica pozdravila je dugo iščekivanu Strategiju pametne specijalizacije RH za razdoblje od 2016. do 2020. (S3), koju je Vlada jučer usvojila, no stižu i upozorenja. Riječ je o preduvjetu za povlačenje sredstava iz europskih fondova, a ministarstva znanosti, poduzetništva i obrta te gospodarstva imaju mogućnost povući gotovo milijardu eura iz EU, no prema rektoru Sveučilišta u Rijeci Peri Lučinu to je premalo. Ako Hrvatska želi osigurati razvoj, morat će se koncentrirati na razvijanje centara znanja na Sveučilištima diljem zemlje, tvrdi Lučin. Riječko Sveučilište u tome prednjači, ima tehnologijski park i razvija se kao centar znanja, s opremom u iznosu 25 milijuna eura financiranom iz EU i još vrijednijim superačunalom, pa Lučin navodi da razvijaju i novi centar iste vrijednosti te centre za tehnička znanja i transplatacijska istraživanja.
“Mi imamo ljude, a ključni problem provedbe S3 u Hrvatskoj bit će nedostatak ljudi. Također, kroz rebalans operativnih programa trebat će osigurati mogućnosti da se razvija znanstvena infrastruktura i aktivno usmjere novci u povezivanje sveučilišta, lokal- ne uprave i tvrtki”, kaže Lučin. Pretpostavka uspješnosti je čvrsto povezivanje istraživačkih timova sveučilišta s malim i srednje velikim inovativnim tvrtkama, a natječaji se očekuju do kraja travnja. No, iako se mogućnosti sad otvaraju, mi nemamo administrativnih kapaciteta za provedbu, pa ako želimo biti uspješni u povlačenju sredstava Vlada mora riješiti problem podkapacitiranosti Ureda za transfer tehnologija na svim Sveučilištima u Hrvatskoj, smatra prorektor za inovacije i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Šimpraga. Upozorava da akademska zajednica neće moći pomoći u privlačenju sredstava te da prijeti rizik da sredstva u većoj mjeri ostanu neiskorište- na ako Vlada ne riješi problem, bilo nacionalnim sredstvima bilo zajmom Svjetske banke, koja upoznata s problemom preporučuje hitno rješenje.
“Uredi za transfer tehnologije ključna su poveznica između gospodarstva i istraživačkih timova na Sveučilištima, no nisu dovoljno razvijeni. U njima bi trebalo raditi pet do 10 zaposlenika, koji bi pomagali istraživačnim timovima, a radi jedan do dva, dok manja Sveučilišta ni nemaju Ured. Upozorili smo da je hitno potrebno rješenje”, kaže Šimpraga.
Posljednjih je godina iz proračuna ministarstva znanosti nestalo i oko 70 mil. kuna koji su osiguravali infrastrukturu za inovacije i transfer tehnolgije u visokom obrazovanju i znanosti. Tako je nestao Hrvatski institut za tehnologiju, dok se BICRO spojio s HAMAGom iz nadležnosti resora poduzetništva, pa resor znanosti nema ni lipe za inovacije i transfer tehnologije. No Šimpraga poručuje da će akademska zajednica za tu namjenu inzistirati na osiguravanju barem 50 mil. kuna za resor znanosti.