Rast BDP-a Marićev adut u prodaji obveznica
Poklopilo se Objava kvartalnog rasta od 2,7% ministra i guvernera zatekla na roadshowu
Oko političke nestabilnosti vrte se najneugodinija pitanja ulagača u skorom inozaduženju države
Rast hrvatskog gospodarstva u prvom je kvartalu ispao veći nego što su, u prosjeku gledano, očekivali domaći ekonomski analitičari. Prema Državnom zavodu za statistiku, u prva tri mjeseca ove u odnosu na prošlu godinu gospodarska aktivnost realno je ojačala 2,7 posto.
Većina makroekonomista ocijenila je to kao dobru vijest, istodobno upozoravajući da bi nastavak političke nestabilnosti i natezanja mogao ugroziti naznake ubrzanja rasta. Mnogi od njih i uz najnoviju stopu rasta kažu “unatoč svemu” (aludirajući na zasluge politike), ali za političare je to bila neodoljiva prilika za prisvajanje “zasluga”.
Ipak, jučerašnja objava o rastu BDPa zgodno se poklopila ministru financija Zdravku Mariću i guverneru Borisu Vujčiću te ostatku hrvatskog izaslanstva koje je upravo na turneji po glavnim europskim financijskim centrima. centriU tijeku je, naime, roadshow na kojemu se međunarodnim investitorima (a susreti s američkima navodno su već odrađeni) predstavlja novo izdanje hrvatskih euroobveznica.
S obzirom na ipak niža očekivanja rasta, ali i činjenicu da je npr. susjedna nam Slovenija u isto vrijeme objavila stopu kvartalnog rasta od 2,3 posto (uz 0,6 posto rasta potrošnje kućanstava nasuprot naših 3,1 posto), rast BDPa od 2,7 posto može poslužiti kao neloš adut. Ili barem može malo otupjeti propitivanja potencijalnih kupaca hrvatskog duga o političkim rizicima vezanim uz ljuljanja vladajuće koalicije.
Konkretnije naznake raspoloženja investitora, neslužbeno doznajemo, trebale bi se znati danas ili sutra.
Prvotne su najave u vezi s prvim inozemnim plasmanom obveznica aktualne Vlade sugerirale samo da je Vladin plan da to inozaduženje realizira prije britanskog referenduma o (ne)ostanku u EU. No, na tržištu se još donedavno uglavnom računalo sa sredinom, a ne početkom lipnja. U novoj operaciji financiranja za koju je Vlada savjetički angažirala jak bankarski kvartet (HSBC, Citigroup, Morgan Stanley i UniCredit) službeno se cilja na milijardu eura, s tim da su tržišni akteri uvjereni da će izdanje biti veće od toga, i to na rok od 10 godina. Izdašnost i ukupna situacija na tržištima za to je i dalje poticajna. Usto, hrvatske potrebe refinanciranja dugova i pokrivanja tekućeg deficita su i u ne previše refinanciranjima opterećenoj 2016. prilično velike, pogotovo želi li se osigurati i nešto zalihe zaduženja za komotnije planiranje idućih operacija financiranja. U tom smislu u Katančićevoj sigurno već i te kako anticipiraju i po dospijećima napetu iduću godinu u kojoj samo po osnovi obvezničkih dugova na naplatu stiže gotovo 21 milijarda kuna, od čega se više od 11 milijardi odnosi na inozemne obveznice.
Iako su u Vladi za ovu godinu predvidjeli čak blago smanjenje udjela javnog duga u odnosu bruto domaći proizvod, pa su neke tvrtke skinuli s liste strateških i inicirali prodajne postupke, to još ne jamči postojanu stabilizaciju javnog duga. Uza sve, u našem slučaju dug od blizu 86% BDPa implicira znatno veći teret njegova servisiranja nego što je slučaj kod nekih drugih država, koje imaju znatno manji trošak kamata nego Hrvatska, kojoj na kamate odlazi oko 3,6% BDPa.
S aspekta godišnjeg iznosa koji država plaća za kamate po dugu i najnoviji rast kvartalnog BDPa izgleda manje “impresivan”. Realne stope rasta danas odražavaju i izostanak inflacije, odnosno deflator manji od 100. U konačnici će nominalni BDP porasti, npr., za oko sedam milijardi (što je u godinama rasta cijena jedva dovoljno za kakavtakav realni rast BDPa), a to znači da rast gospodarstva i dalje pokriva tek nešto više od pola troška kamata.
Premda je na ostvareni kvartalni rast blagotvorno djelovao raniji termin uskrsnih blagdana, a imali smo i jedan radni dan više nego u prvom tromjesečju lani, bolje je da je netom objavljena stopa kvartalnog rasta ispala veća od očekivanja. Dobro je i što je gospodarstvo time “uvezalo” već šesti kvartal rasta zaredom, a na ruku će nam, čini se, i ove turističke sezone ići geopolitičke okolnosti. Izvoz, ali robni, bio je pak uz potrošnju kućanstava glavni generator rasta u prvom kvartalu, s tim da većina ekonomista naglašava kako je potrošnja građana porasla više od tri posto. Ipak, u ostatku godine većina ih računa na nešto sporiju dinamiku rasta, dijelom zbog nešto veće lanjske baze za usporedbu, ali i zbog, kako kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, “poteškoća vezanih uz političke (ne)stabilnosti”. Zbog svega, poput većine drugih analitičara, ostaje pri postojećoj prognozi za cijelu 2015., što u njegovu slučaju znači 1,5 posto.
Hoće li u nastavku godine posustati i tempo rasta kapitalnih investicija, ostaje vidjeti. U prvom kvartalu one su zabilježile ubrzanje rasta na 4,3% (sa 3,7% u posljednjem lanjskom tromjesečju), što je najbrži rast još od trećeg tromjesečja 2008. Kako u toj komponenti BDPa značajno participira javni sektor sa svojim investicijama, ona je i podložnija političkim previranjima i blokadama rada Vlade. No, njihovi posredni utjecaji na rejting i konkurentnost zemlje mnogo su dalekosežniji i opasniji.
SLIJEDI NAPETA 2017.,
KAD SAMO PO OSNOVI OBVEZNIČKIH DUGOVA NA NAPLATU STIŽE GOTOVO 21 MLRD. KN