Reforma na ledu, liječnika sve manje
Posljedice krize vlasti na zdravtsvo
Zdravstvo
je među resorima koji od krize vlasti i odgađanja reformi imaju najviše štete, a rezultat bi mogao biti rast dubioza u sustavu i sve ozbiljniji egzodus liječnika specijalista. Upućeni se međutim nadaju da aktualna Vlada ni neće provesti neke od ideja koje su najavljivali, od reforme hitne službe do izmjene modela plaćanja bolnicama koji je ipak pridonio značajnom smanjenju duga. Tome je pomogao i izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice, čime je zdravstvu vraćen novac koji se uplaćuje putem doprinosa.
Naime, prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu, ukupni dug zdravstvenih ustanova prošle godine je iznosio 2,17 milijarde kuna, a većina se odnosi na bolnice koje su na kraju prošle godine bile u minusu 1,9 milijardi kuna. Lani su bolnice napravile novi dug od 211,3 milijuna kuna, što je mnogo manje novog duga nego godinu prije, kad su se bolnice zadužile za 1,4 milijarde kuna.
Uz izmjene modela plaćanja, zaduživanje je smanjeno izmjenama ugovaranja primarne zdravstvene zaštite, a sljedeći korak bila provedba masterplana bolnica koja je trebala krenuti od početka ove godine, no za sad je jasno da se i uz opstanak ove Vlade ništa neće promijeniti prije jeseni.
Ministarstvo Daria Nakića je, doduše, uspjelo donijeti pravilnik o dopunskom radu liječnika, no još uvijek na red nisu došli zakoni koji će regulirati novi sustav menadžmenta u bolnicama ili pak omogućiti razvoj zdravstvenog turizma.