U Europi počeo trend dijeljenja radnika, došao i u RH
Tržište rada Svaki peti zaposleni Europljanin ima ugovor na nepuno radno vrijeme, a u novije vrijeme osim usluga i imovine dijele se i radnici. U Hrvatskoj je 2015. u dijeljenje poslova bilo uključeno 84.000 radnika
Europsko tržište rada postojano raste po stopi od jedan posto godišnje, a posebno su u porastu srednje i nisko plaćeni poslovi. Muškarci, mladi i osobe bez visokog obrazovanja imaju bolje mogućnosti zapošljavanja od ostalih skupina. Europska tripartitna fundacija Eurofound, zadužena za tržište rada, dokumentirala je devet novih oblika zapošljavanje koji su se pojavili u državama članicama. Nove forme zapošljavanja pokazuju da se rastuća ekonomija dijeljenja širi i na radnu snagu. Svaki peti zaposleni Euro- pljanin ima ugovor na nepuno radno vrijeme, a u novije vrijeme osim usluga i imovine dijele se i radnici. Prvi od devet novih oblika zapošljavanja nazvali su ‘podijeljen radnik’ i operacionalizira se tako da se ugovor zaključuje između radnika i više poslodavaca koji se obvezuju da će mu zajedno osigurati punu satnicu. Širok je raspon poslova koji se tako nude, od specijalističkih do usluga u kojima se ne traže velike vještine. Jednako tako, nude se i ‘podijeljeni poslovi’, gdje se za određeni projekt angažira više privremeno zaposlenih radnika, za- tim grupno zapošljavanje, suradničko zapošljvanje, rad temeljen na vaučerima, ležeran rad, privremeno upravljanje i slično. Rad u nepunom radnom vremenu prisutan je i u Hrvatskoj i prema podacima iz 2015. u njega je bilo uključeno 84.000 radnika do navršenih 64 godine života. Kada se uračuna generacija do 74 godine, što je u službenom praćenju čest slučaj, tada bi se broj radnika angažiranih na nepuno radno vrijeme kod nas popeo na 98.000. Eurofound navodi da neke nove forme, posebno vezane uz ICT sektor, donose obostrane koristi i za radnike i za tvrtke, no mnoge su i korak nazad zbog niže cijene rada i nepredvidljivog radnog vremena. Istraživačica hrvatskog tržišta rada Iva Tomić kaže da postoje naznake da se ta vrsta fleksibilnih poslova doselila i kod nas. Primjerice, Anketa radne snage navodi da Hrvatska ima 217.000 samozaposelnih osoba, a po definiciji, samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednoga ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne upošljavaju zaposlenike.