HBOR I EIF
JAMSTVENA SHEMA OTVARA PUT ZA 150 MIL. KN ULAGANJA
RJEŠENJE ZA JAZ IZMEĐU ČINJENICE DA NOVCA U BANKAMA IMA, ALI ZBOG AVERZIJE PREMA RIZIKU NE STIŽE DO PODUZETNIKA
Mehanizam starta od rujna i trajat će dvije godine, a snizit će kamate na HBOR-ove kredite i do 0,5 bodova
Godinu i pol nakon predstavljanja Juncerovog plana ulaganja za Europu, jednog od top prioriteta Europske komisije, prvi projekt iz tog plana zaživjet će i u Hrvatskoj. Radi se o garancijskoj shemi koja bi trebala premostiti trenutni jaz između činjenice da novca u bankama ima, ali zbog averzije prema riziku ne dolazi do poduzetnika o čemu su sporazum potpisali Europski investicijski fond (EIF) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). Ugovor će domaćim poduzetnicima omogućiti jamstva koja bi trebala otvoriti vrata za 20-ak milijuna eura, odnosno oko 150 milijuna kuna, novih ulaganja.
Prvoklasna jamstva
Mehanizam starta od rujna i trajat će u razdoblju dvije godine, a jamstva će se izdavati u okviru programa ‘Innov Fin’, odnosno Instrumenta za davanje jamstava malim i srednjim tvrtkama. “Riječ je o prvoklasnom jamstvu, kakvog dosad u Hrvatskoj nije bilo, a omo- gućit će povoljnije financiranje mikro, malim i srednjim poduzetnicima te srednje kapitaliziranim poduzetnicima s do 500 zaposlenih”, rekao je čelnik razvojne banke Dušan Tomašević. Dodao je da će, ovisno o veličini tvrtke, jamstva omogućiti snižavanje kamata HBORovih kredita sa sadašnjih dva, tri ili pet posto, i to za oko 0,4 i 0,5 postotna boda manje.
U pripremi i novi ugovori
Razvojna banka kao dugogodišnji partner EIFa logičan je izbor za pokretanje jamstvene sheme, no u pripremi su novi sporazumi, najavio je zamjenik izvršnog direktora fonda Roger Havenith. Potpisivanju su nazočili i tehnički ministri pri čemu je ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić istaknuo da time i kod nas “postaje realnost odobravanje kredita uz kamatnu stopu od 0,5 ili 1,5 posto”.
Optimizma nije nedostajalo ni njegovom kolegi zaduženom za poduzetništvo Darku Horvatu, koji je otišao i korak dalje ustvrdivši da se Hrvatska “približava cilju da i za njene poduzetnike vrijede isti uvjeti i ista cijena kapitala kao i za sve ostale europske gospodarstvenike”, pri čemu su obojica prigodno zanemarila činjenicu da cijenu novca za poduzetnike ipak prva definira država, odnosno rizik zemlje i njezin nelaskav rejting.