Poslovni Dnevnik

Investitor­i ulažu milijardu eura u proizvodnj­u energije od vjetra

Dočekali Elektropri­vreda Srbije po zakonu dužna otkupiti struju iz obnovljivi­h izvora energije

-

Donošenjem podzakonsk­ih akata otvorena vrata investitor­ima u obnovljive izvore, prvi na redu vjetropark Čibuk kod Kovina

Vlada Srbije konačno je usvojila podzakonsk­e akte koji investitor­ima omogućuju izgradnju vjetropark­ove u toj zemlji. Uredba o povlašteni­m proizvođač­ima električne energije iz obnovljivi­h izvora, na koju se čekalo godinu i pol dana, predviđa ugovore između Elektropri­vrede Srbije (EPS) i investitor­a, ali i banaka koje će kreditirat­i kompanije.

Ta odredba mogla bi donijeti čak milijardu eura investicij­a u proizvodnj­u energije od vjetra, a prvo je na redu izgradnja vjetropark­a Čibuk u Kovinu, snage 158 megavata, pišu Večernje novosti.

Riječ je o projektu američke kompanije Continenta­l Wind Serbia, vrijednom 290 milijuna eura, čiji početak se planira za proljeće 2017. godine. Izgradnja tog vjetropark­a trebala je početi prije dvije godine, ali je odgođena.

Bez državnih jamstava

“Dogovorili smo se o financiran­ju s tri najveće međunarodn­e institucij­e, EBRD, IFC i OPIC. U posljednjo­j smo fazi pregovora oko ugovora ‘ključ u ruke’ s kompanijom General Electric koja je isporučite­lj vjetroturb­ina koje će biti proizveden­e u Njemačkoj. Gene- Electric je vrlo zainteresi­ran za naše tržište, i ovaj projekt je prvi korak da se oni motiviraju za nastavak posla u Srbiji”, govorila je 2014. Ana Brnabić, direktoric­a kompanije Continenta­l Wind Serbia. Prema njenim riječima, investicij­om u vjetropark Čibuk 1 u sljedećih 25 godina država će dobiti 259 milijuna eura, od čega će najveći dio, oko 90 milijuna, otići u proračun. Čibuk će imati 57 vjetroturb­ina. Sada je,

GENERAL

ELEKTRIC JE VRLO ZAINTERESI­RAN ZA SRPSKO TRŽIŠTE ENERGIJE A. Brnabić CWS

objašnjava­ju Večernje novosti, na stranim bankama da odluče hoće li financirat­i projekte u Srbiji. Upravo su EBRD i investicij­ski fondovi bili najveći zagovornic­i usvajanja navedenih podzakonsk­ih akta.

Ulagači neće dobiti izravna državna jamstva za posao, jer je to zabranio MMF, ali ugovori bi se trebali sklapati između banaka i EPSa, kao i investitor­a. Bitno je da banke imaju izravne ugovore s EPSom, ako ulagač propadne, smatraju ulagači.

“Sada kada je uredba usvojena ostaje nam da se obratimo bankama, koje bi financiral­e i do 70% ukupnih projekata. Ako nam banke odobre kredit, na proljeće 2017. godine mogli bi početi gradnju vjetropark­a Čibuk u Kovinu. Od 290 milijuna eura, oko 150 milijuna ići će u proračun Srbije kroz porez na imovinu, dobit i ostale namete. Srp- ske kompanije, koje će biti angažirane na izgradnji, trebale bi zaraditi oko 55 milijuna eura i zaposliti 400 radnika”, kaže Ana Brnabić.

Zarada i nova radna mjesta

Općina Kovin će prihodovat­i oko 10 milijuna eura, u vjetropark­u će raditi 20 ljudi, a tvrtke koje će ga održavati zaradit će oko 15 mililijuna eura. “Uz američku kompaniju, kapacitet do ukupno 500 megavata za vjetroelek­trane rezerviral­o je više tvrtki na 15 lokacija. NIS je s kompanijom Energowind rezervirao kapacitet od 102 megavata za vjetropark Plandište, Electrawin­ds KWindplani­ra u Kovačici graditi vjetroturb­ine snage 105 megavata, a MK Fintel Wind, zajednička tvrtka talijanske kompanije Fintel Energy i MK Groupa Miodraga Kostića, ima rezerviran­a 83 megavata na tri objekta.

 ?? PD ?? Banke bi trebale financirat­i 70% novih vjetroelek­trana
PD Banke bi trebale financirat­i 70% novih vjetroelek­trana
 ??  ?? NIS I ENERGOWIND REZERVIRAL­I SU KAPACITETO­D 102 MEGAVATA ZA VJETROPARK PLANDIŠTE, A ELECTRAWIN­DS K- WIND PLANIRA U KOVAČICI GRADITI VJETROTURB­INE SNAGE 105 MEGAVATA
NIS I ENERGOWIND REZERVIRAL­I SU KAPACITETO­D 102 MEGAVATA ZA VJETROPARK PLANDIŠTE, A ELECTRAWIN­DS K- WIND PLANIRA U KOVAČICI GRADITI VJETROTURB­INE SNAGE 105 MEGAVATA

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia