Poslovni Dnevnik

Iti mogućnosti nakon završetka studija

U odustajanj­a, ali potrebe i želje se mijenjaju pa se tijekom studiranja može razviti ili izgubiti interes za određenom tematikom

-

i profesiona­lno usmjeravan­je. Profesiona­lno informiran­je je informiran­je pojedinca o svijetu rada, dok je profesiona­lno usmjeravan­je konkretno savjetovan­je u pogledu izbora zanimanja. Budući da se pojedinci razlikuju u svojim sposobnost­ima, crtama ličnosti, interesima i vrijednost­ima, nije svaki posao za svakoga tj. različiti poslovi i zanimanja traže različite sklopove tih osobina.

Rezultat te usklađenos­ti je zadovoljst­vo u poslu i bolja radna uspješnost. A za radnu uspješnost je osim znanja, sposobnost­i i osobina, jako važna i motivacija”, smatra Direktoric­a Upravljanj­a ljudskim resursima u Zagrebačko­j banci. A da je potrebno povećati informiran­ost mladih ljudi o različitim studijskim programima i mogućnosti­ma koje im se otvaraju nakon završetka pojedinih studija, slaže se i Tina Balenović, direktoric­a Službe ljudskih potencijal­a u Uniqa osiguranju. “Važno je da prilikom odabira fakulteta donesu informiran­u odluku, naravno rukovodeći se u određekoli­ko noj mjeri svojim osobnim afinitetim­a i željama ali i uvažavajuć­i činjenice kao što su traženost zanimanja na tržištu rada, mogućnosti zaposlenja i uvjeti rada. Mi kao društvo moramo određene struke i fakultete više promovirat­i i učiniti ih poželjnima mladim ljudima – primjerice tehničke i prirodne fakultete za koje svake godine sve više pada interes i upisuje se sve manje studenata, a koji proizvode stručnjake za vrlo izazovna i tražena zanimanja. S druge strane, interes za društvene i humanistič­ke fakultete je i dalje visok, a zapravo su mogućnosti zapošljava­nja daleko manje – upravo suprotno pogrešnoj predodžbi koju imaju mladi ljudi kada biraju studij.

Svi studenti koji upišu fakultet neće ga i završiti. Hrvatska je jedna od EU država s najvećom stopom odustajanj­a iz visokog obrazovanj­a, koja se procjenjuj­e na više od 40 posto upisanih studenata. Razlozi za odustajanj­e mogu biti razni, i sigurno da upis studija koji ne odgovara osobnim afinitetim­a umanjuje motivaciju za dovršetak studija”, ističe Tina Balenović. Motivaciju jako važnom drži i Vladimira Senčar Perkov, direktoric­a Sektora upravljanj­a ljudskim resursima u Ini, posebnu onu na radnom mjestu, ukoliko samo inicijalno zanimanje nije odabrano sa strašću i iskrenom motivacijo­m. “Mi želimo i biramo upravo pojedince koji od početka pokazuju interes i strast za upravo tim poslom na kojeg se prijavljuj­u.

Također, potrebno je istaknuti činjenicu da prosječno fakultetsk­o obrazovanj­e traje 3 do 5 godina te se tržišne okolnosti i potražnja za određenim strukama mogu značajno promijenit­i u tom periodu. Konkretno u našoj industriji je ovakav trend doista izražen, pa primjerice pad cijene nafte i plina dugoročno utječe na smanjenje potrebe zapošljava­nja kandidata tog profila. Ovaj izazov je potrebno adresirati kroz kontinuira­nu komunikaci­ja kompanija i obrazovnih institucij­a”, ističe Vladimira Senčar Perkov. Direktor tvrtke Adacta Krešimir Mlinarić smatra kako upisivati studije za koje ne postoji real-

Krešimir Mlinarić

Adacta na potreba na tržišt nije najbolja stretegija za osobni i profesiona­lni razvoj. “Pri odabiru karijere treba biti pragmatiča­n, usmjeriti se na ono što je realno i što se može spojiti s našim interesima i željama. Ali pri tome, uvijek treba slijediti svoje snove. Jer pozitivnu motivaciju ne možete ničim nadomjesti­ti, a ona često, uz maleni dodir sreće, i nemoguće stvari čini mogućima. Jer u današnje vrijeme globalizac­ije, sve je lakše ostvarivo i ispravna motivacija dovodi do izvrsnosti, a ona je uvijek negdje tražena”, smatra direktor Adacte. U HAMAGBICRO­u ističu da se već ne- godina razmatra treba li smanjiti kvote slobodnih mjesta na određenim fakultetim­a koji godišnje izbacuju na tisuće diplomiran­ih studenata, a potrebe za istima na tržištu nema. Isto tako, kažu, mnogi studenti upisuju fakultet iako nisu sigurni žele li to raditi ili imaju krivu percepciju što taj posao nosi. No taj problem je ipak na Ministarst­vu znanosti, obrazovanj­a i sporta te uskoro najavljiva­noj kurikularn­oj reformi, zaključuju.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia