Ekološkom proizvodnjom lani se bavio tek 3061 proizvođač
Porazno Ekoproizvodnja prilika za mjesto na EU tržištu, no još nismo ni blizu plana
Ekoproizvodnja prilika za mjesto na EU tržištu, no još nismo ni blizu plana
Ukupno prijavljene obradive površine lani su prelazile 1,09 milijuna hektara, no evidentirana su tek 75.883 ekološka hektara
Ekološka poljoprivreda i na nju naslonjena prerađivačka industrija jedna je od malobrojnih niša u kojoj bi se poljoprivredna gospodarstva iz RH mogla ravnopravno nositi konkurencijom na zajedničkom tržištu Europske unije. Nažalost, ta je teza i dalje više prisutna na papiru i u raspravama o budućnosti nacionalnog agrara nego što je zaživjela u praksi.
Slikovito to ilustriraju i upravo objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2015. Broj poljoprivrednih gospodarstava koja se bave ekološkom proizvodnjom lani je iznosio 3061, dok se 320 bavilo i preradom uroda iz eko uzgoja i tova. Ukupno prijavljene obradive površine lani su prelazile 1,09 milijuna hektara, no kao ekološke evidentirano je tek 75.883 hektara. Međutim, od tih hektara njih tek 25.797 je s potpunim ekocertifikatom, dok je ostalih 50.086 hektara još u prijelaznom razdoblju.
Podsjetimo, u veljači 2011. i to nakon nekoliko odgoda, Vlada RH konačno je usvojila Akcijski plan razvoja ekološke proizvodnje (jedan od uvjeta EU) za razdoblje do 2016. Ulazimo u drugu polovicu te granične godine ne ispunivši go- tovo nijednu od projekcija i 16 obveza iz Akcijskog plana. U njemu, među ostalim, stoji da će hrvatski agrar u 2016. imati 5000 ekopoljoprivrednih gospodarstava koja će obrađivati 90.000 hektara.
Iz podataka DZSa iščitava se da se 2015. na ekooranice i vrtove odnosilo 45,2 posto hektara, travnjake 44,3 te voćnjake i maslinike 10,5 posto. Najveće količine iz ekoproizvodnje odnose se na industrijsko bilje, proizvedeno je 13.055 tona. Nadalje, po gotovo 12 tisuća tona pšenice i kukuruza, oko 11 tisuća tona uljarica, 1979 tona ljekovitog i začinskog bilja te 1404 tone svježeg povrća i jagoda. Proizvedeno je i 4905 tona ekogrožđa, a s udjelom od 15 posto u izvozu ekoloških vi- na RH se već uspjela svrstati uz bok Francuske kao najuspješnije članice EU. U ekotovu lani je uzgojeno 7002 goveda, svinja 1114, ovaca 23.774 te koza 2163. U prošloj godini oznaku eko ponijelo je i 5947 tona mlijeka te samo 48 tona meda.
U mlađoj populaciji ekoproizvođača ističe se Ivan Veselić iz Sisačkomoslavačke županije, koja sa 199 ekoloških gospodarstava drži vrh liste svih županija. Na 12 hektara, kaže Veselić, već desetak godina uzgaja voće i povrće. Dijelom ga prodaje u svježem stanju, no dio uroda preradi te ga kroz taj dohodovniji model prodaje izravno na kućnom pragu, dostavom po narudžbi, a od ove godine i kroz police trgovačkog lanca dm. Otkriva kako namjerava i 50 hektara državnog zemljišta koje je lani dobio u zakup staviti pod ekološku proizvodnju.
Poljoprivrednim gospodarstvima RH u 2015. ukupno je isplaćeno 4,27 milijardi kuna potpora, od toga se tek 68,9 milijuna kuna odnosi na ekološku biljnu i stočarsku proizvodnju, plus devet milijuna za ekoribnjake.