Oko 200 mil. kuna ulaganja za javne luke

Zlatko Ževrnja, župan Splitsko-dalmatinske županije, najavljuje povećanje kapaciteta u marinama, daljnji sistematski razvoj obalnog područja i izgradnju lučke infrastrukture luka otvorenih za javni promet

Sa županom Splitskodalmatinske županije Zlatkom Ževrnjom, razgovarali smo o uspjehu nautičkog turizma u Županiji, planovima njegovog razvoja te investicijama u ostale luke i obalno područje.

Na koji se način vaša županija uključuje u djelokrug pomorstva?

Što se tiče pomorstva, strateški cilj Splitskodalmatinske županije je povećanje kapaciteta u nautičkom turizmu, daljnji sistematski razvoj obalnog područja i izgradnja lučke infrastrukture luka otvorenih za javni promet. Ulaganjem u luke otvorene za javni promet, koje će nakon realizacije plana ulaganja i kredita Lučke uprave u iznosu od 70 milijuna kuna, do kraja investicijskog ciklusa iznositi oko 200.000.000 kuna, izgraditi će se, sanirati ili rekonstruirati luke u Makarskoj, Supetru, Bolu, Rogaču, Starom Gradu, Stomorskoj, Jelsi, Hvaru, Visu, Omišu, Krilu Jesenice, Trogiru, Sućurju, Drveniku, Pučišćima i dr. Otvorili smo mogućnost, kroz sufinanciranje dokumentacije i ubrzanje postupka dodjele koncesije, daljnjem razvoju luka nautičkog turizma (marina). Stoga su u prošloj godini marine zabilježile porast prihoda od 19,2% i noćenja/dolazaka 12%, a nautički turizam predstavlja najbrže rastuću granu turizma u našoj Županiji. Također, u vrlo su visokoj fazi pripreme za koncesioniranje luke nautičkog turizma u Nerežišćima, Baškoj Vodi, Šolti, Visu, Tučepima, Podgori, Marini itd. Splitskodalmatinska županija je po broju marina zauzimala pretposljednje mjesto od svih jadranskih županija, dok smo danas treći. Koncesioniranjem gore navedenih luka zauzet ćemo prvo mjesto, a gdje prema kapacitetima, trebamo i biti.

U što se u Vašoj županiji prvenstveno reinvestira naknada za upotrebu pomorskog dobra?

Namjenska sredstva uprihođena od strane koncesijskih naknada i naknade za korištenje pomorskog dobra koriste se za izvršavanje zakonskih obaveza Splitskodalmatinske županije, odnosno za utvrđivanje i provedbu granica pomorskog dobra i izvanredno održavanje pomorskog dobra izvan lučkog područja u slučaju izvanrednih događanja (viša sila). Naravno, dio sredstva koristi se za izradu projektne dokumentacije kojom se želi postići planski i usmjereni razvoj obalnog i morskog pojasa pa se tako npr. u ovoj godini kreće s izradom Studije razvoja sidrišta na području Splitskodalmatinske županije, a planira se i izrada Studije integralnog upravljanja obalnim područjem.

Također, predviđaju se sredstva za jedinice lokalne samouprave pa se pored redovitog održavanja pomorskog dobra koje je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, prvenstveno sufinanciraju projekti za koje je identificiran problem plavljenja obale i ugroženosti obalnog stanovništva od poplava (kroz sve ESI fondove dostupne do 2020. jedini način financiranja obalnih intervencija je da ih se uklopi u problematiku poplava na obalnom pojasu i podizanja razine mora temeljem utjecaja klimatskih promjena 250 milijuna eura na Prioritetu 5 OP konkurentnost i kohezija) i ostali projekti na pomorskom dobru čija će se izvedba sufinancirati iz sredstava nacionalnih fondova i fondova EU.