Potrebno je uvesti promjene u smislu učinkovitijeg evidentiranja pomorskog dobra

Goran Pauk, šibensko-kninski župan, otkriva kako unaprijediti lučka područja i ribarstvo

Župan Šibenskokninske županije govori o nužnosti novog Zakona o pomorskom dorbu, postupku davanju koncesija te boljeg iskorištavanja potencijala nautičkog turizma u Šibenskokninskoj županiji.

Na koji način se Županija uključuje u djelokrug pomorstava?

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njenu osobitu zaštitu i kao takvo pripada svim ljudima. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama propisano je da pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinice područne (regionalne) samouprave županija odnosno jedinica lokalne samouprave – gradova/općina. Sukladno zakonskim odredbama, županije vode brigu o izvanrednom upravljanju pomorskim dobrom, te daju na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje građevine od važnosti za županiju.

Provedba postupka davanja koncesija odvija se na područjima za koji postoji interes potencijalnih ovlaštenika koncesija sve s ciljem valorizacije prostora čija je namjena utvrđena prostornoplanskom dokumentacijom, omogućavanja poduzetničke inicijative i ostvarivanja pretpostavki za zapošljavanje i gospodarski rast na području Šibenskokninske županija i to na način da se osigura primjereno održavanje i zaštita pomorskog dobra.

U cilju unapređenja stanja na lučkim područjima luka otvorenih za javni promet lokalnog i županijskog značaja, Županija sufinancira izgradnju i održavanje pomorsko građevinskih objekata lučkog područja, a na temelju prioriteta Lučke uprave Šibenskokninske županije i Šibenskokninske županije.

Kako vidite budućnost hrvatskog pomorstva?

Jedna od ključnih stvari je što skorije donošenje novog Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji će pomorsko dobro kao dobro koje čini više od jedne trećine teritorija od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku valorizirati u gospodarskom smislu te na odgovarajući način zaštiti i nadzirati. Općine, gradovi, županije i Vlada moraju imati zakonom propisane nadležnosti i odgovornosti jer u protivnom nećemo postići pomak prema decentralizaciji upravljanja pomorskim dobrom.

Potrebno je uvesti promjene u smislu učinkovitijeg evidentiranja pomorskog dobra koje je prethodno pitanje za gospodarsko korištenje odnosno za ulaganje na pomorskom dobru i brži gospodarski razvitak Republike Hrvatske.

Potrebno je i kroz integralni pristup definiranju prostornih planova u dijelu pomorskog dobra osigurati održivo gospodarenje tim vrijednim resursom. Budućnost tako primjerice vidimo u nautičkom turizmu koji je neprijeporno najprepoznatljiviji i najkonkurentniji hrvatski turistički proizvod. U ovom trenutku na području Šibenskokninske županije 11 je marina i 16 sidrišta za koje su dodjeljene koncesije te se sukladno GoŽupan dišnjem planu upravljanja pomorskim dobrom kontinuirano provode postupci dodjele koncesija i za ostale lokacije određene prostorno planskom dokumentacijom.

Isto tako ne treba zanemariti i razvoj ribarstva i akvakulture koje se snažno razvilo u cijelom svijetu a predstavlja veliki potencijal za razvoj hrvatske obale i otoka pa tako i cijele Šibensko – kninske županije. U cilju bolje iskorištenosti svojih prirodnih potencijala Šibenskokninska županija je definirala lokaciju izgradnje otpremnopurifikacijskog centra za školjke (u postupku je ishođenje građevinske dozvole) te sufinacira iskrcajna mjesta za ribare u okviru luka otvorenih za javnim promet. Nadalje, sa ciljem uvođenja reda na pomorskom dobru potrebno je kadrovski ojačati lučke kapetanije, uvesti institut redara na pomorskom dobru kroz gradove i općine te u cijeli sustav uključiti obalnu stražu. Potrebno je uspostaviti unapređeni, cjelovit geografsko informacijski sustav (GIS) pomorskog dobra.

U što se u Županiji prvenstveno reinvestira naknada za upotrebu pomorskog dobra?

Sredstva koja se uprihoduju od pomorskog dobra prvenstveno se namjenski koriste za izradu prijedloga granica pomorskog dobra, dokumentacije koja se prilaže uz prijedlog granice pomorskog dobra, izdatke za provedbu granice pomorskog dobra, izradu stručnih podloga za provođenje postupaka dodjele koncesija sukladno prostorno planskoj dokumentaciji, sufinanciranje sanacije pomorskog dobra dobra izvan luka nastale uslijed izvanrednih događaja te sufinanciranje izgradnje i održavanja pomorsko građevinskih objekata na lučkim područjima luka otvorenih za javni promet lokalnog i županijskog značaja kojima upravlja Lučka uprava Šibenskokninske županije kao i na izdatke za zaštitu mora, morske obale i okolišta.