Prvi u Hrvatskoj donijeli Plan integralnog upravljanja obalnim područjem
Šibensko-kninska županija Predložen niz mjera kojima bi se trebalo ublažiti djelovanje klimatskih promjena
Šibenskokninska županija prva je u Hrvatskoj donijela Plan integralnog upravljanja obalnim područjem, koji je proizišao iz međunarodnog Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Mediterana.
Protokol je prvi međunarodni pravni dokument koji uvodi obvezu integralnog upravljanja obalnim područjem. Do danas ga je ratificiralo devet zemalja, uključujući Hrvatsku i Europsku uniju čime su njegove odredbe u ovim zemljama postale međunarodne obveze.
Plan integralnog upravljanja obalnim područjem Šibenskokninske županije jedan od prvih planova takve vrste koji je izrađen po zahtjevima Protokola, a poseban je i po tome što se bavi prilagodbom na klimatsku varijabilnost i promjene u obalnom području.
Prilagodba na klimatske promjene i njeno integriranje u razvojne i prostorne planove tema je koja do sada nije bila na zadovoljavajući način uključena u praksu prostornog i razvojnog planiranja u Hrvatskoj.
Jači sustav prostornog planiranja
Tijekom dvije i pol godine izrade uz sudjelovanje brojnih lokalnih službi i institucija koje su djelovanjem vezane uza obalno područje, Plan je iznjedrio čitav niz mjera i prijedloga što bi se ubuduće trebalo raditi u prostoru da se ublaži neminovno djelovanje klimatskih promjena.
Odnosi se to na kvalitetu izgrađenog okoliša, očuvanje krajobraznih vrijednosti, osiguranje racionalne potrošnje obalnog područja i ja- čanje sustava prostornog planiranja. Jedna od najvećih kvaliteta ovog dokumenta je to što je za svako naselje u Županiji, s obzirom na posebnosti, donesen čitav niz mjera koje bi u budućnosti trebalo ispuniti da bi se posljedice klimatskih promjena maksimalno ublažile.
Plan je napravio veliki iskorak i u podizanju svijesti kod javnosti i donositelja odluka po pitanju klimatskim promjena i održivog razvoja. Osim što nudi brojne preporuke, Plan također otvara i brojna pitanja.
Ulaganja u prilagodbu porastu razine mora bit će značajna što nameće važno pitanje: Tko će snositi troškove ovih ulaganja? Sve analize prošlih trendova i svi scenariji razrađeni ovom Planu ukazuju na potrebu zaustavljanja daljnjeg širenja naselja za povremeno stanovanje, posebice u neposrednoj blizini mora. Plan integralnog upravljanja obalnim područjem nije ‘normativni’ plan, odnosno, nema zakonsku snagu.
On spada u grupu ‘indikativnih’ planova, odnosno planova koji daju smjernice kako upravljati određenom problematikom i definiraju rješenja koja se potom trebaju ugrađivati u normativne planove. Konkretna svjetska praksa do danas poznaje jako mali broj obalnih planova s fokusom na klimatske promjene. Ovim Planom učinjen je vrlo inovativan i kreativan napor i Hrvatska ima prvi takav plan koji je ujedno i strateški dokument nužan za povlačenje sredstava iz EU fondova.
Plan integralnog upravljanja obalnim područjem izrađen je u okviru projekta ‘Integracija učinaka klimatske varijabilnosti i promjena u nacionalne strategije za primjenu Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjima’.
Pod palicom UN-a
Ovaj projekt je financiran od strane Svjetskog fonda za okoliš (Global Environment Facility – GEF) i uključenih zemalja, te je vođen od strane Programa Ujedinjenih naroda za okoliš. Projekt se provodio u osam sredozemnih zemalja. Plan integralnog upravljanja obalnim područjem dio je projektnih aktivnosti Centra za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) koji djeluje pri Mediteranskom akcijskom planu (MAP).