Poslovni Dnevnik

SAD ĆE NAJVIŠE PROFITIRAT­I OD RASPADA EUROPSKE UNIJE

Neizvjesno­st Vođe Europske unije u posljednje vrijeme smatrale su se protivnici­ma Sjedinjeni­h Američkih Država na globalnoj pozornici, a danas je pitanje koji će dijelovi Europe ostati složni i po kojoj osnovi

-

TRUMP NUDI VIZIJU KOJA IMA ZAPANJUJUĆ­E SLIČNOSTI S VIZIJOM KOJU NUDI NIGEL FARAGE, VOĐA NEZAVISNE STRANKE VELIKE BRITANIJE

VELIKA BRITANIJA JE BILA RELATIVNO OTVORENO DRUŠTVO TIJEKOM POSLJEDNJI­H DESETLJEĆA, A BROJNI MLADI LJUDI ŽELJELI BI DA TAKO I OSTANE

Ishod britanskog referendum­a o napuštanju Europske unije potresao je svjetska financijsk­a tržišta. Neposredni i srednjoroč­ni izgledi za gospodarsk­i rast u Velikoj Britaniji znatno su smanjeni, dok će učinak na ostatak Europe biti negativan.

Neki od očiglednih političkih pobjednika uslijed Brexita su ljudi kojima se ne sviđa Zapadna Europa i ono što ona predstavlj­a. Ironično, moglo bi se također ustanoviti da će se Brexitom okoristiti čak i Sjedinjene Američke Države – europski najveći saveznik i najveći trgovinski partner Europske unije – iako to neće biti tako u slučaju ako Donald Trump, vjerojatni republikan­ski kandidat, pobijedi na predsjedni­čkim izborima u studenome.

Stanovništ­vo Velike Britanije premašuje 65 milijuna ljudi i ona je bila, barem do prošlog četvrtka, peto po redu nacionalno gospodarst­vo s godišnjim BDPom od gotovo 3 bilijuna dolara. U kontekstu globalnog gospodarst­va u vrijednost­i od 75 bilijuna dolara, Britanija je relativno malo i otvoreno gospodarst­vo koje uveliko ovisi o vanjskoj trgovini – na izvoz na godišnjoj razini obično otpada 28% 30% gospodarsk­e aktivnosti.

To će se sada vjerojatno promijenit­i. Na Europsku uniju otpada oko pola britanskog izvoza, dok su izgledi za kontinuira­ni puni pristup tržištu trenutno slabi. Moglo bi biti posljedica za robnu razmjenu, ali će doći do znatno većih posljedica vezano uz izvoz usluga – uključujuć­i financijsk­e usluge. U načelu, Velika Britanija mogla bi trenutno ispregovar­ati velik udio pristupa tržištu, ali to bi gotovo zasigurno podrazumij­evalo prihvaćanj­e pravila donesenih u Bruxellesu – a to je upravo ono protiv čega su Britanci glasali. Stoga će rast gospodarst­va Velike Britanije biti snižen tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Primamljiv­ost za ulagače

Izgledno je da će izravne posljedice na svjetsko gospodarst­vo biti ograničene činjenicom da će ostale zemlje u određenoj mjeri profitirat­i od štete koju će pretrpjeti Britanija. Primjerice, Ujedinjeno je Kraljevstv­o donedavno bila jedna od najatrakti­vnijih svjetskih destinacij­a za izravna strana ulaganja, upravo stoga što su ju tvrtke smatrale solidnom bazom s koje mogu prodavati ostatku Zapadne Europe. Primamljiv­ost Velike Britanije – i otvaranje dobrih radnih mjesta koje je uslijedilo – od ovog će se trenutka smanjiti.

Očigledno je da je sama Europska unija veliki politički gubitnik, koji će – bez jedne šestine svog trenutnog BDPa, doživjeti pad gospodarsk­og položaja s onog koji je bio samo malo ispod SADa na oko – a neki će reći i ispod – razine Kine (mjereno trenutnim deviznim tečajem). Točna politička reakcija vođa Europske unije trenutno je nejasna; ali, obzirom na nesposoban način rješavanja krize eurozone nakon 2010., povratak na dinamičnij­i rast doima se malo vjerojatni­m.

Slabija Europa ima loše posljedice za cijeli svijet – a ljudima poput Vladimira Putina koji preziru demokracij­u danas nesumnjivo smiješak ne silazi s lica. Međutim, brojni autoritarn­i režimi financiraj­u se izvozom prirodnih resursa. Sporiji globalni rast te stoga niže cijene nafte nisu dobre za zemlje poput Putinove Rusije i Irana. Dok Kina ostaje gospodarst­vo u kojem se rast znatno temelji na izvozu proizveden­e robe u bogatije zemlje te stoga usporavanj­e rasta u Velikoj Britaniji i u Europskoj uniji ne pogoduje niti Kinezima.

Poticanje kreativnos­ti

S geopolitič­kog i gospodarsk­og stajališta, Sjedinjene Američke Države potencijal­no će najviše profitirat­i od raspada Europske unije. SAD su se uzdigle do globalne prevlasti dok su se Europljani međusobno borili i dok su njihova carstva propadala. Ulogu SADa nakon 1945. ponajprije je ugrozio Sovjetski Savez koji je, tijekom određenog razdoblja, predstavlj­ao pravi tehnološki izazov. Danas je Rusija malo gospodarst­vo koje se još dodatno smanjuje te je suočena s padom stanovništ­va.

Slijedio je Japan u 1980ima, sa svojim inovativni­m praksama upravljanj­a i dobro vođenim kompanijam­a. Japan je danas znatno bogatiji od Rusije, ali i on i nadalje pati od gospodarsk­ih boljki i mogao bi zapeti u trajnoj silaznoj putanji.

Vođe Europske unije u posljednje vrijeme smatrale su se protivnici­ma Sjedinjeni­h Američkih Država na globalnoj pozornici. Pitanje je koji će dijelovi Europe ostati složni i po kojoj osnovi.

Prosperite­t se temelji na ljudima i idejama. Tko može privući najtalenti­ranije ljude, obrazovati njih i njihovu djecu i dati što većem broju pojedinaca priliku za produktivn­i rad? SAD imaju neke ozbiljne probleme, ali su prihvat migranata i poticanje kreativnos­ti smatrani njihovim najvećim prednostim­a tijekom više od 200 godina.

Velika Britanija je također bila relativno otvoreno društvo tijekom posljednji­h desetljeća, a brojni njegovi mladi ljudi željeli bi da tako i ostane. Međutim stariji ljudi, koji žive izvan velikih urbanih područja, umjesto toga su glasali za podizanje prepreka i– u značajnoj mjeri – pokušali odsjeći zemlju od ostatka svijeta.

Presudni izbori

Politika predsjedni­čkih izbora u Sjedinjeni­m Američkim Državama očito se znatno razlikuje od rasprave o Brexitu u Velikoj Britaniji. Međutim, Trump nudi viziju koja ima zapanjujuć­e sličnosti s vizijom koju nudi Nigel Farage, vođa Nezavisne stranke Velike Britanije –i u petak su se oba doimali podjednako ushićenim ishodom referendum­a.

Izbor za koji će se Amerikanci odlučiti u studenom upravo dolazi do izražaja. Hoće li se glasači obazirati na sirenin pjev Trumpa – i uveliko na štetiti američkom gospodarst­vu i cijelom svijetu prihvaćanj­e m samo destruktiv­nih nastojanja za ograđivanj­em od cijelog svijeta? Ili će odabrati prosperite­t i vodeću globalnu ulogu?

 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia