Razvoj faktoring tržišta u Hrvatskoj zakočila je pretjerana regulacija
Igor Fišer, predsjednik Udruženja faktoring društava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, govori o stanju u branši, upozorava na najveće prepreke za njezin razvoj i otkriva ima li uopće prilika za rast TRŽIŠTE TREBA REGULIRATI CIJELO FAKTORING
Činjenica je da se u nešto manje od dvije godine od donošenja Zakona o faktoringu nije osnovalo niti jedno novo faktoring društvo
Tržište otkupa nedospjelih potraživanja u Hrvatskoj je godinama bilježilo solidan rast. Vrijednost faktoring transkacija u 2014. godini premašila je tako 20 milijardi kuna. No, te je godine donesen Zakon o faktoringu, a s njim je nekako počela i silazna putanja ključnih pokazatelja tvrtki iz tog biznisa.
Što su glavni razlozi tome, kako gleda na trenutno stanje, prepreke i izglede za dizanje te industrije, razgovarali smo s Igorom Fišerom. Uz funkciju predsjednika Uprave Raiffeisen factoringa, Fišer je nedavno izabran i za predsjednika Udruženja faktoring društava pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Često se čuje kako faktoring tržište u nas ima značajan potencijal rasta, ali recentne brojke nisu na tom tragu. Što one trenutno kažu?
Faktoring industrija je najbrže rastuća industrija u srednjoj i istočnoj Europi. Europski prosjek faktoring volumena iznosi 10,2 posto BDPa, s tim da u Engleskoj i Belgiji on premašuje i 14,5 posto. Istodobno je taj podatak za Hrvatsku danas oko šest posto BDPa, a ključni su pokazatelji tog biznisa u padu u većini parametara.
Prema podacima Hanfe, agregirana bilanca faktoring društava u 2015. godini smanjila se 7,4 posto. Volumen transakcija zabilježio je pad od 7,1 posto te je dosegnuo 17,8 milijardi kuna, a u prvom kvartalu 2016. pao je dodatnih jedan posto. Ipak, za konačne zaključke o padu te industrije ipak treba pričekati kraj godine. Činjenica je da se u nešto manje od dvije godine od donošenja Zakona nije osnovalo niti jedno novo faktoring društvo, već je od kraja 2014. do kraja ožujka ove godine broj onih koji se vode u registru Hanfe pao sa 17 na 12. To je statistički pad od 30 posto. Na te negativne statističke pokazatelje najviše je utjecala prereguliranost tržišta koja se očituje kroz visoke zahtjeve regulatora kroz Zakon o faktoringu i prateće Pravilnike. Zahtjevi poput traženih softverskih rješenja, interne revizije, broja članova nadzornog odbora i slično, postavili su visoke financijske prepreke za nastavak poslovanja manjih faktoring društava. kod manjih i srednjih domaćih banaka. Visoka stopa adekvatnosti kapitala najviše se prelijeva na kratkoročne plasmane banaka kod kojih manja faktoring društva financiraju svoje izvore.
Kao prvi prioritet Udruženja naveli ste izmjene Zakona o faktoringu. Znači, u smjeru manje reguliranosti?
Cilj svakog zakona trebao bi biti da regulira tržište, ali i da bude poticajan za razvoj određene djelatnosti, pa tako i faktoring biznisa. Stoga smatramo da bi kroz izmjene i dopune Zakona o faktoringu svakako to trebalo postići. Također, smatramo da bi se trebalo regulirati cjelokupno faktoring tržište jer, prema procjeni Udruženja, volumen faktoring transakcija izvan regulaci