Projekt od strateške važnosti za Hrvatsku

Ima li tržišta za LNG? U slučaju političke volje potrebno je svega mjeseca dana za dobivanje građevinske dozvole

U prvoj fazi razvoja projekta LNG-a na Krku trebalo bi razmišljati o kapacitetu od dvije milijarde kubnih metara

Iako je jasno već dulje od desetljeća da je Hrvatskoj nužan LNG terminal na Krku, taj projekt mora se pažljivo razvijati u skladu s potrebama tržišta te u fazama, rekao je ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat na panelu “Ima li tržišta za LNG”. “Ovaj projekt ima tržišnu, ali i stratešku važnost za Hrvatsku i Europu. No, i kao i bilo koji drugi projekt, čak i u slučaju da se i 100 posto financira iz EU fondova, mora imati tržišni smisao jer je u protivnom besmislen”, kazao je Horvat. Mladen Antunović, direktor LNGa Hrvatska, objasnio je da je dokumentacija za projekt na Krku u visokoj fazi realizacije te da je, u slučaju donošenja političke odluke o njegovu pokretanju, potrebno mjesec dana do zahtijeva za ishođenje građevinske dozvole. Sam projekt bi se pak gradio u tri godine, odnosno dvije godine ako bi se radilo o prijelaznom rješenju plutajućih spremnika. Marin Zovko, čelnik Plinacroa, istaknuo je da Hrvatska trenutno nema svu potrebnu infrastrukturu za prijenos plina iz budućeg LNG terminala, no ona se može u slučaju potrebe izgraditi u roku od dvije godine. Radi se, prije svega, o povezivanju Omišlja na Krku s glavnim plinskim vodovima u Hrvatskoj te izgradnji interkonekcije sa Slovenijom i Mađarskom. U slučaju potrebe, u planu su i konekcije sa susjednim zemljama Srbijom te BiH. “Tr- žište će odrediti koliki kapaciteti transporta nam trebaju, radi li se o dvije, pet ili osam milijardi kubika plina. Procjene govore da bi za kapacitet od pet milijardi kubika LNG plina trebala investicija od 300 milijuna eura. Da bi se krenulo u takvu investiciju, potrebni su dugoročni ugovori s kupcima koji će zakupiti kapacitete LNGa”, pojasnio je Zovko. Ministar Horvat, koji iako je trenutno na čelu resora koji se bavi malim poduzetništvom ima veliko iskustvo u energetici, dodaje da su trenutni kapaciteti transporta plina na hrvatskom tržištu oko 1,7 milijardi kubnih metara plina iz LNGa i da bi se u prvoj fazi razvoja projekta na Krku trebalo razmišljati o kapacitetu od dvije milijarde kubnih metara. Za potencijalni kapacitet od 7 do 8 milijardi bi trebalo osluškivati situaciju na izvoznim tržištima. Ivica Jakić iz tvrtke Alpiq SE pojašnjava da se velike promjene na energetskom tržištu događaju svakih 15ak godina i da je sada jedna od takvih promjena te da je zbog toga projekt LNG terminala na Krku došao u dobro vrijeme. Boštjan Napast iz slovenskog Geoplina istaknuo je da će njegova tvrtka, a i svi ostali igrači na plinskom tržištu, plin kupovati tamo gdje je najpovoljniji. Mladen Antunović je i ovom prigodom istaknuo da je Hrvatska kao država spremna sudjelovati u ovom projektu s maksimalno 25 posto udjela dok bi ostatak trebao doći od drugih investitora. Ministar Horvat je na ovom panelu spomenuo mogućnost da se napravi različita tarifa za plin koji se distribuira hrvatskim proizvođačima od onog koji se transferira, npr. iz LNG terminala, u izvoz. Tako bi hrvatski plin, da li iz vlastitih plinskih polja ili iz LNGa, bio puno konkurentniji na europskom tržištu.