Hrvatska napredovala, ali tempo uspona je spor
Rang lista konkurentnosti Nakon dugogodišnjeg klizanja, popeli smo se za tri mjesta
Hrvatska i dalje među najmanje konkurentnim zemljama u okruženju, bolji smo samo od Grčke i Srbije
Nakon godina klizanja prema dolje, zaustavljen je pad Hrvatske na ljestvici konkurentnosti. Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska se s 77. mjesta ove godine popela na 74. u konkurenciji između 138 zemalja svijeta. Unatoč blagom napretku, poduzetnici upozoravaju da je tempo uspona prespor, a država i dalje ne radi svoj dio posla izbjegavanjem jačih reformi što se održava na gospodarstvo koje je među najmanje konkurenregija tnim u okruženju. To potvrđuju i brojke jer su iza nas u regiji tek Grčka i Srbija te Crna Gora čija je konkurentnost pala za 12 mjesta u jednoj godini.
Za poduzetnika Sašu Cvetojevića ovogodišnji rang je relativno očekivan, kao i, po njemu, činjenice da se poboljšanje dogodilo zbog vanjskih faktora i rasta u okruženju. “Uvijek nas izvuče okruženje, šteta da se pomak nije desio zbog internih poboljšanja. Zanimljivo je i to da se sve to događa u godini kad nemamo Vladu što je dokaz da politika u pravilu otežava poslovanje poduzetnicima “, kaže Cvetojević. “Rang ljestvica je bitan podatak za strane ulagače i treba ju gladati kao švedski stol. Ako imate 1., 20. ili 35. jelo po kvaliteti, zašto biste uzeli 77.? Moramo napraviti značajan skok i ući barem među prvih 50 za početak, kasnije i prvih 35 mjesta”, zaključuje.
Promatra li se dugoročniji trend, Hrvatska je u nezavidnom položaju jer je pretkrizne 2008. bila na 61. mjestu pa je de facto nazadovala, a Bugarska koja je po BDP-u po glavi stanovnika jedina siromašnija zemlja Europske Unije od Hrvatske taj je period iskoristila za pojednostavljenje poslovanja pa je sa 76. mjesta na kojem je bila skočila na 50.mjesto. Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja ističe da je ovogodišnji rang posljedica rasta BDP-a i pokazatelj da je gospodarstvo živnulo. “Ali, još uvijek nas muče prenomirani zakoni, obilna birokracija i niz (ne)poreznih nameta. Na sve to imamo i loš rejting države pa se zadužujemo osjetno skuplje od inozemne konkurencije. Zamislite, ako se država zaduži po 3,5 posto da onda malom poduzetniku kamate dosegnu i osam posto za obrtna sredstva”, ilustrira Deranja. Unatoč optimizmu zbog izlaska iz krize, napominje da je privatni sektor došao do svog maksimuma. “Stalno govorimo da smo napravili najviše što smo mogli. Jasno je da nam država neće pronaći poslove, to je naš zadatak, ali ako se javni sektor ne restrukturira što smo mi napravili odavno, ostat ćemo tu gdje jesmo”, poručuje šefica HUPa.
Stare boljke Hrvatske ponavljaju se iz godine u godinu pa smo među najgorima po ukupnim troškovima poljoprivredne politke (136.), po sposobnosti zemlje za privlačenje i zadržavanje talenata, učinku porezne politike na motivaciju za rad i ulaganja.