MANJAK STRUČNJAKA KOČI RAZVOJ HRVATSKE INDUSTRIJE NAMJEŠTAJA

Analiza Obrazovanje Iako su im novi izvozni poslovi izgledni, poduzetnici teško pronalaze stručne profile koji su specifični za proizvodnju masivnog namještaja, razvoj novih proizvoda, automatizaciju, informatiku i suvremene poslovne procese

Iz industrje namještaja i finalnih proizvoda od drva posljednjih godina sve učestalije su informacije o manjku kvalificiranih i visokostručnih kadrova. Poduzetnici se žale jer im nedostaju ljudi koji mogu uspješno planirati i završiti poslove u proizvodnoj operativi. Kako u industriji tako i u obrtništvu. Poduzetnici se susreću s teškoćama u pribavljanju određenih stručnih profila koji su specifični za proizvodnju masivnog namještaja, razvoj novih proizvoda, tehnologiju (automatizaciju), informatiku i suvremene poslovne procese. Sve to radi novih poslova izvoza koji su izgledni, jer posljednjih godina dio naših tvornica namještaja, drvenih podova i ostalih finalnih proizvoda dinamično povećavaju izvoz, osvajaju nagrade za kvalitetu i dizajn proizvoda u inozemstvu.

Istovremeno, slušamo informacije o gubitku interesa mladih ljudi za upis u srednje i visoke škole drvodjelskog usmjerenja, jer je navodno riječ o industriji koja nije unosna, u kojoj su osobna primanja zaposlenika niža. Slab je interes također za stolarski zanat. Razloga za to ima više. Jedan je nedovoljna, informiranost učenika i roditelja o mogućnostima rada u drvnoj struci i oko nje. Komparativne analize hrvatske i europ- ske proizvodnje potvrđuju da postoji velikiprostor za poboljšanja, unaprjeđenja rada i poslovanja hrvatskih tvornica namještaja i podova, kao i ostalih finalnih i polufinalnih proizvoda izrađenih iz vrijednih vrsta drva iz naših šuma. Što je naša nesporna komparativna prednost u globalnom tržišnom natjecanju.

Proizvodnja namještaja drvno industrijski razvijenih zemalja EU više od 60 godina radi i posluje u okruženju slobodne tržišne ekonomije. Sve te godine zemlje EU-15 bile su svjetski lider u izvozu kvalitetnog i dizajniranog namještaja koji se proizvodi u oko 130.000 poduzeća, koja zapošljavaju više od 1,2 milijuna zaposlenika. Čiji ukupni prihod iznosi 115 milijardi eura.

Novi uvjeti poslovanja

Privatni vlasnici tvornica koje su lideri hrvatske proizvodnje namještaja u radikalno novim uvjetima tržišne ekonomije ušli su u proces reorganizacije i modernizacije poslovnih, tehnoloških procesa i strategija. Rezultat tih aktivnosti je dinamičan rast izvoza naše drvoprerađivačke industrije na više nego zahtjevna tržišta zemalja EU. Izvoz 2015. godine prelazi vrijednost milijarde eura. Uvoz sirovina nije veći od 5% prihoda, a ostatak je iz naših šuma. Saldo vanjskotrgovinski ske razmjene drvne industrije je u plusu za 540 milijuna eura. Izvozni poslovi potvrđuju da u Hrvatskoj imamo globalno konkurentnih tvornica. Prosjek ukupnog prihoda svih naših tvornica, znači onih koje izvoze i onih koje prodaju svoje proizvode na domaćem tržištu je oko 50.000 eura po zaposlenom. Traže se ljudi i rješenja kojima će većina tvornica dostići konkurenciju. Točno je međutim, da je naša drvna proizvodnja zasad manje unosna od one u industrij- razvijenim zemaljama EU, pa su i osobna primanja niža.

Izlazak iz začaranog kruga niže produktivnosti i profitabilnosti ovisi prije svega od ljudskih potencijala i gotovo je suvišno isticati da posredno uspjeh tvornica ovisi o procesu obrazovanja.

Za toliko potreban našem gospodarstvu nastavak razvojnog trenda finalne prerade drva preduvjet je da sudionici u tim procesima rade na stvaranju društvene klime u kojoj će mladi imati percepciju da su prerada drva, industrija namještaja, drvenih podova i ostalih finalnih proizvoda od drva dobar razlog za stručno usavršavanje. Dobra prilika za zapošljavanje.

Veća profitabilnost

Imperativ je pridonijeti procesu izgradnje održive globalne konkurentske sposobnosti poduzeća i sustava u cijelini. Uskladiti praksu upravljanja u našim tvornicama sa svjetskim standardima konkurentnosti, produktivnosti i profitabilnosti. Što ipretpostavlja suvremene poslovne i tehnološke procese, veću primjenu automatizacije procesa, pa i robotike. Zato se traže nova znanja i vještine, a upravljanje ljudskim potencijalima ima uvijek odlučujuću ulogu.

Ako će tvornice biti ekipirane stručnim kadrovima obrazovanim za 21. stoljeće, sposobnima podići poslovanje tvornica, rezultat će biti veća produktivnosti i profitabilnost. Ako ubuduće riješimo tzv. “zatvoreni krug produktivnosti“realno je očekivati da će se materijalni položaj zaposlenika bitno popraviti.

U mnogim slučajima šanse za uspjeh u poslu su bolje kod kuće, u svom rodnom kraju, nego kod rizika odlaska u neizvjesnost rada u inozemstvu. Istina, izazov je možda veći, ali i naknada za uloženi trud može biti veća. Na primjer, u Gorskom Kotar ili Lici gdje drvna industrja dominira glede mogućnosti novih zapošljavanja. Zašto u tim regijama ne razvijati mala gospodarstva proizvodnju sastavnih dijelova finalnih proizvoda od drva u zimskim mjesecima kada kontinentalni turizam miruje? Uostalom, podugačak je spisak proizvoda od drva koje ne proizvodimo, a tržište ih traži, pa se uvoze. Podugačak je također spisak neiskorištenih potencijala u toj grani proizvodnje.

Zašto mladi ljudi odlaze iz svog kraja koji im osim šumskog bogatstva nudi dobro poznatu i toliko puta spominjanu stogodišnju tradiciju njihovih djedova u drvnoj industriji? Odgovora na to pitanje ima. Ali jesu li su ispravni? Mladi ljudi i dalje napuštaju svoj rodni kraj. Znači li to da su analize procesa emigracije pogrešne? A motivi za ostanak oskudni?

Osigurana budućnost

Dužni smo ozbiljno se zamisliti nad činjenicama da će u godinama koje su pred nama to donijeti ozbiljne posljedice, a cijena nedostatka kvalitetnih kadrova sposobnih za upravljanje konkurentnom i profitabilnom industrijom u ruralnim krajevima Hrvatske bit će više nego skupa.

Tko zaključuje da konkurentna, suvremena proizvodnja namještaja u EU i Hrvatskoj nema budućnosti, da nema izgleda, da nema uvjeta za budući rast i zapošljavanje poglavito u ruralnim krajevima nije očito dobro informiran. Eto, zato se govori i piše o stručnim kadrovima i o obrazovanju. Malo je teže razumjeti da tko živi, metaforično, u sjeni slavonskog hrasta, ličke bukve ili goranske jele ne razmišlja kako zaraditi u proizvodnji. Optimizirati tako preradu domaće prirodno obnovljive sirovine da rezultat budu proizvodi s višom dodanom vrijednosti. Nužno je ispravno i detaljno obavijestiti javnost, posebno mlade ljude koji se u vrtlogu informacija i dezinformacija ne snalaze najbolje kada se odlučuju o vlastitoj budućnosti.

ZAŠTO MLADI ODLAZE IZ SVOG KRAJA KOJI IM UZ ŠUMSKO BOGATSTVO NUDI I STOGODIŠNJU TRADICIJU U DRVNOJ INDUSTRIJI? JURAJ LONČARIĆ analitičar drvne industrije, kolumnist časopisa Drvo&Namještaj

DUG JE SPISAK PROIZVODA OD DRVA KOJE NE PROIZVODIMO, A TRŽIŠTE IH TRAŽI, PA SE UVOZE, KAO I SPISAK NEISKORIŠTENIH POTENCIJALA U TOJ GRANI PROIZVODNJE